JUČERAŠNJE saslušanje vrhovnih vojnih zapovjednika i ministra obrane u američkom Kongresu, nakon katastrofalnog završetka rata u Afganistanu, bilo je burno kako se i očekivalo.

No vjerojatno najeksplozivnije otkriće iz saslušanja zapovjednika združenog stožera američkih snaga, generala Marka Milleyja, zapovjednika američkog središnjeg zapovjedništva, generala Franka McKenzieja, i ministra obrane Lloyda Austina, bilo je ono da su najviši vojni zapovjednici preporučili predsjedniku Joeu Bidenu da ostavi nekoliko tisuća vojnika u Afganistanu do daljnjega.

>> Američki ministar obrane: Sve nas je šokirao raspad afganistanske vojske

Tko je kriv za katastrofu u Afganistanu?

Ovo svjedočanstvo, koje su generali dali pod prisegom u Kongresu, u izravnom je proturječju s Bidenovom tvrdnjom, koju je više puta ponovio, da mu nitko od generala nije savjetovao da ostavi određeni broj vojnika u zemlji, umjesto da izvrši potpuno, ekspresno i bezuvjetno povlačenje snaga.

Znamo kako je to povlačenje završilo. Cijeli Afganistan je pao pred silovitom ofenzivom talibana u desetak dana, afganistanska vojska se raspala, predsjednik Ašraf Gani je pobjegao iz zemlje a da to nikome nije najavio, a američke snage morale su se u bjesomučnoj evakuaciji Amerikanaca, drugih zapadnjaka i afganistanskih suradnika oslanjati na dobru volju i suradnju talibana, svojih dojučerašnjih neprijatelja, koji su u 20 godina rata ubili više od dvije tisuće američkih vojnika i više od tri tisuće privatni kooperanata. 

Kaos je kulminirao terorističkim napadom afganistanskog ogranka Islamske države ispred aerodroma u kojem se provodila evakuacija, koji je ubio 13 američkih vojnika i 169 afganistanskih civila. Bidena su zbog inzistiranja na povlačenju prije 20. godišnjice napada 11. rujna, unatoč jasnim znakovima da će se afganistanska vlada i vojska raspasti, oštro kritizirali i oporbeni republikanci i njegovi demokrati. 

Biden prvo rekao da su generali bili "podijeljeni", a onda da mu "nitko nije rekao" da ostavi 2500 vojnika

Biden je, podsjetimo, u intervjuu za ABC News 19. kolovoza - četiri dana nakon pada Kabula - na pitanje je li mu itko od vojnih savjetnika rekao da treba ostaviti 2500 vojnika u zemlji odgovorio: "Ne, nitko mi to nije rekao, koliko se sjećam."

Zanimljivo, neposredno prije toga u istom intervjuu rekao je da su vojni savjetnici, odnosno zapovjednici, bili "podijeljeni" na ovu temu. 

General Kenneth "Frank" McKenzie rekao je na saslušanju u utorak da je preporučio održavanje male snage od 2500 vojnika u Afganistanu ranije ove godine, kao i da je u jesen prošle godine, tijekom Trumpove administracije, savjetovao da SAD u Afganistanu zadrži snage od oko 4500 vojnika - gotovo dvostruko više nego što ih je ostalo kad je Biden zamijenio Trumpa u Bijeloj kući. 

Odgovarajući na pitanja senatora Jima Inhofea (R-Okla.) o njegovim savjetima, McKenzie je rekao da neće podijeliti svoju "osobnu preporuku" predsjedniku, ali da je njegov "osobni stav " bio da bi povlačenje tih snaga "neizbježno dovelo do kolapsa afganistanskih vojnih snaga i, na kraju, afganistanske vlade".

Kad su generala Milleyja senatori pitali isto, i on je odgovorio da je, iako ne želi otkrivati svoje "osobne" preporuke predsjedniku, njegova procjena bila "još u jesen 2020., i cijelo je vrijeme ostala dosljedna, da bi trebali zadržati stabilno stanje od 2500, a moglo bi se povećati do 3500 (vojnika), možda, tako nešto, kako bi se krenulo s pregovorima prema rješenju (sukoba)".

Objasnio je da je, po njegovom mišljenju, ovaj broj američkih vojnika trebao ostati u zemlji dok se talibani ne počnu zaista držati obećanja iz mirovnog pregovora iz Dohe, odnosno prestati s napadima na aganistansku vojsku i početi izravno pregovarati s afganistanskom vladom o miru.

Bijela kuća pak tvrdi da svjedočenje generala potvrđuje Bidenovu izjavu da je savjet vojske bio "podijeljen" oko potpunog povlačenja. 

Senator pitao generala Milleyja zašto nije do ostavku zbog Bidenovog povlačenja iz Afganistana

Kad je Milleyja republikanski senator Tom Cotton pitao je li trebao dati ostavku kad je predsjednik odlučio potpuno se povući iz Afganistana, unatoč savjetima generala da to ne radi, glavni američki vojni zapovjednik rekao je da bi ostavka u znak protesta bila "politički čin" te da predsjednik nema obvezu složiti se s njegovim vojnim savjetima.

"Bio bi to nevjerojatan čin političkog prkosa da časnik samo podnese ostavku jer se njegovi savjeti ne poštuju. Ova zemlja ne želi da generali misle koje naredbe ćemo prihvatiti i učiniti ili ne. To nije naš posao", rekao je i dodao da "djeca na Abbey Gateu nisu imala izbor dati ostavku", referirajući se na američke vojnike koji su poginuli u bombaškom napadu ispred aerodroma u Kabulu.

A na pitanje republikanskog senatora Dana Sullivana slaže li se s Bidenovom ocjenom da je povlačenje iz Afganistana, uz evakuaciju više od stotinu tisuća ljudi u dva tjedna, bio "izvanredan uspjeh", Milley je dao odgovor koji se sigurno neće svidjeti Bidenu. 

"Mislim da je jedan od drugih senatora to jako dobro rekao", odgovorio je Milley. “Bio je to logistički uspjeh, ali strateški neuspjeh. I mislim da su to dvije različite (stvari)", odgovorio je general. 

>> Najviši američki general tajno zvao Kinu iz straha da će Trump pokrenuti rat

Milley tvrdi da nije razgovarao s kineskim vojnim vrhom Trumpu iza leđa

"Činjenica da smo mi i partneri uvježbavali afganistansku vojsku jednostavno se istopila - u mnogo slučajeva bez ispaljenog metka - i to nas je osupnulo. Bilo bi nepošteno tvrditi drukčije", rekao je pak ministar obrane, i sam bivši general, Lloyd Austin pred Senatskim odborom za vojnu službu.

General Milley je isto tako morao opravdavati svoje kontroverzne razgovore s kineskim vojnim vrhom u zadnjim danima kaotičnog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa. Naime, u knjizi Opasnost novinara Boba Woodwarda i Roberta Coste otkriveno je da je Milley u prosincu i siječnju nazvao kineskog vrhovnog generala Li Zuochenga kako bi ga uvjerio da Trump neće izvesti iznenadni napad na Kinu - a ako ga izvede, da će ih Milley obavijestiti unaprijed. 

Republikanci su ga zbog toga oštro kritizirali, a sam Trump je ovaj mjesec zatražio da se Milleyja optuži za veleizdaju. 

Milley je pak u Senatu svjedočio da se radilo o regularnim razgovorima s kineskim vojnim vrhom radi "deeskalacije" tenzija, da se njegova "odanost naciji i ustavu nikad nije promijenila" te da ih je koordinirao s Trumpovim ministrom obrane Markom Esperom i drugim dužnosnicima u administraciji. 

"Ni u jednom trenutku nisam pokušavao promijeniti ili utjecati na proces, uzurpirati ovlaštenja ili se ubaciti u zapovjedni lanac, ali od mene se očekuje da dam svoj savjet i osiguram da je predsjednik u potpunosti informiran", naveo je Milley u dopisu koji je priložio prije svjedočenja.

"Znam, siguran sam da predsjednik Trump nije namjeravao napasti Kineze, a moja odgovornost je bila prenijeti tu namjeru Kinezima", posvjedočio je najviši američki general.