POLJSKA je prije tridesetak godina bila postsocijalistička ekonomija na rubu kolapsa. Danas je jedna od 20 najvećih ekonomija svijeta. Postala je primjer kako se kombinacijom reformi, industrije i pametnog korištenja fondova EU može napraviti ogroman ekonomski skok.

BDP prešao bilijun dolara

Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, poljski BDP danas iznosi više od bilijun američkih dolara, što najbolje pokazuje razmjere tog gospodarskog rasta. Veći je od BDP-a Švicarske, ali i od ekonomija poput Tajvana, Danske, Belgije, Irske ili Austrije.

Associated Press navodi da su prije samo jedne generacije u Poljskoj postojali bonovi za nabavu šećera i brašna, dok su njezini građani zarađivali tek desetinu onoga što su zarađivali Zapadni Nijemci.

Wall Street Journal piše da je prije tri i pol desetljeća, pod izoliranim komunističkim režimom, Poljska bila gotovo jednako siromašna kao Jamajka, kada se uzmu u obzir razlike u razinama cijena. Većina stručnjaka složna je da poljski uspjeh nije došao preko noći.

Tusk: Ovo je impresivno

Poljski premijer Donald Tusk nedavno je istaknuo da je zemlja ušla među 20 najvećih ekonomija.

"Znam da su ovo apstraktne statistike i teško je zamisliti nešto poput bilijuna. Ali impresivno je. U svijetu postoji 20 takvih zemalja. Od 195 zemalja, 20 pripada ovom klubu bilijunaša. Ovaj rast je jedan od najvećih u Europi, a u usporedbi s najvećim gospodarstvima, ne samo europskim, Poljska je bez premca po stopi rasta od 3,4%", rekao je Tusk.

Usporedba s Hrvatskom

Iako ukupni BDP pokazuje veličinu gospodarstva, on ne odražava u potpunosti životni standard građana. Preciznija slika dobiva se kroz mjeru BDP-a po stanovniku, osobito kada se prilagodi kupovnoj moći, jer uzima u obzir razlike u cijenama između zemalja.

Kako bi se razmjeri poljskog gospodarskog rasta stavili u perspektivu, usporedili smo je s Hrvatskom, koristeći procjene i najnovije baze podataka Eurostata i Svjetske banke.

Iako su plaće, koje u Poljskoj u prosjeku iznose oko 1.400 do 1.500 eura neto, kao i BDP po stanovniku i kupovna moć (izražena u tzv. međunarodnim dolarima) relativno slični, Poljska ima gotovo deset puta veće gospodarstvo. Upravo joj ta razlika daje neusporedivo veći prostor za investicije, razvoj i političko-ekonomski utjecaj.

Hrvatska je prije 1990-ih bila u puno boljoj ekonomskoj situaciji nego Poljska. Razlika se stalno smanjivala, posebno nakon 2008. Posljednjih nekoliko godina to se mijenja, a Poljska prestiže Hrvatsku prema gotovo svakom ekonomskom pokazatelju.

Usporedbe s UK

Što se tiče pariteta kupovne moći, zanimljivo je da su i Donald Tusk, ali i aktualni britanski premijer Keir Starmer, još dok je bio u oporbi, upozoravali kako bi prosječan Britanac do 2030. godine mogao biti siromašniji od prosječnog Poljaka, iako Britanci zasad i dalje žive bolje.

Ključni faktori rasta

Analitičari ističu kako iza ovog poljskog rasta stoji nekoliko ključnih faktora, poput snažne industrijske baze, stabilnog bankarskog sustava te kontinuiranog priljeva investicija, posebno nakon ulaska u Europsku uniju.

"Nije samo jedan faktor pomogao Poljskoj da se izvuče iz zamke siromaštva", kaže za AP Marcin Piatkowski s varšavskog Sveučilišta Kozminski i autor knjige o gospodarskom usponu zemlje. To je uključivalo neovisno pravosuđe, uspostavu antimonopolskih tijela radi očuvanja tržišne konkurencije te čvrstu regulaciju financijskog sektora. 

Poljska je i najveći neto primatelj fondova EU. Od 2004. do kraja 2023. primila je gotovo 246 milijardi eura, što je bruto iznos sredstava iz proračuna EU, piše Gazeta SGH. BDP zemlje je 40% veći nego što bi bio da Poljska nije članica EU, prema podacima Poljskog instituta za ekonomiju.

"Šok terapija" koja je upalila

Slom komunizma u Poljskoj nakon pobjede oporbenog pokreta Solidarnost na slobodnim izborima 1989. godine utro je put brzoj uspostavi slobodnog tržišnog gospodarstva.

Poljska je početkom 1990-ih provela jednu od najradikalnijih ekonomskih transformacija u Europi kroz tzv. "šok terapiju", koju je tadašnji ministar financija Leszek Balcerowicz proveo uz pomoć američkog ekonomista Jeffreyja Sachsa.

Council on Foreign Relations, neovisni američki think tank, navodi kako su reforme uključivale masovnu privatizaciju državne industrije, stvaranje burze i tržišta kapitala te uvođenje konvertibilne valute. Uz to, ukinute su kontrole cijena, smanjene državne subvencije i provedeni strogi proračunski rezovi kako bi se stabiliziralo gospodarstvo i omogućio prijelaz na tržišni sustav.

Te mjere dodatno su pooštrene konkretnim potezima poput dopuštanja bankrota neučinkovitih državnih poduzeća, zabrane financiranja proračunskog deficita tiskanjem novca te ukidanja povlaštenih kredita, uz vezanje kamatnih stopa uz inflaciju.

Takva "šok terapija", kako kaže Anna Grzymala-Busse sa Sveučilišta Michigan, "odmah je oslobodila valutu i otvorila tržište rada zemlje, čak i dok je roba široke potrošnje preplavila tržište".

Novo industrijsko srce Europe

Poljska je bila jedina članica Europske unije koja je izbjegla recesiju tijekom globalne financijske krize 2008. godinea, a danas Poljska postaje sve snažnija industrijska sila.

Kako piše španjolski poslovni dnevnik Cinco Días, Poljska postaje novo industrijsko srce Europe. Dok se Njemačka i Francuska bore za oporavak svojih gospodarstava, poljski industrijski sektor, uključujući automobilsku industriju, proizvodnju hrane i rastuće obrambene izdatke, potiče snažnu ekspanziju.

Poljski izvoz nije vezan za jednu granu industrije, nego je prilično raznolik, i upravo to mu daje stabilnost. Zbog takve strukture gospodarstvo bolje podnosi krize i vanjske šokove. U izvozu sudjeluje više različitih sektora, od elektronike i strojeva do metalnih proizvoda, kemije i farmaceutike, pa sve do automobilske industrije i prijevoznih sredstava.

Firme sele proizvodnju u Poljsku

Sve više zapadnoeuropskih kompanija, posebno njemačkih, seli proizvodnju u Poljsku. Primjeri uključuju Miele, Knorr-Bremse i Bosch, koji su ili premjestili postojeće pogone ili otvorili nove tvornice, prvenstveno zbog nižih troškova i povoljnijeg poslovnog okruženja.

Osim toga, prema podacima koje je prikupio Bloomberg, poljske su tvrtke prošle godine najavile 22 preuzimanja u zapadnoj Europi, najviše otkako se takva statistika vodi. Devet tih poslova odnosi se na tvrtke u Njemačkoj.

Poljska je jedna od najprivlačnijih država u Europskoj uniji za strane investicije. Prema podacima Konferencije UN-a o trgovini i razvoju, UNCTAD, zemlja je 2023. privukla oko 28,6 milijardi dolara stranih ulaganja, dok su 2024. priljevi pali na oko 12 do 13 milijardi dolara, u skladu s globalnim trendovima.

Rekordna vojna potrošnja

Kako jača ekonomija, tako raste i sposobnost države da ulaže u druge ključne sektore, uključujući obranu. Na nju je lani Poljska potrošila rekordnih 4,7% svog BDP-a, čime se svrstala među zemlje s najvećim vojnim izdvajanjima u Europi.

Poljskoj je cilj u nadolazećim godinama dodatno ojačati obrambene kapacitete, uključujući i plan da se broj vojnika znatno poveća. Time nastoji osigurati veću sigurnost u nestabilnom geopolitičkom okruženju, ali i potvrditi svoju sve važniju ulogu unutar NATO-a i Europe, pri čemu se sve više profilira kao jedan od ključnih američkih saveznika.

Ispred Poljske i brojni izazovi

Unatoč rekordnom gospodarskom rastu i ulasku u krug 20 najvećih svjetskih ekonomija, analitičari upozoravaju na rizike poput jedne od najnižih stopa nataliteta na svijetu, što bi dugoročno moglo usporiti daljnji razvoj i opteretiti tržište rada.

Uz to, gospodarstvo se u značajnoj mjeri oslanja na priljev sredstava iz Europske unije. WSJ piše će se nadolazećim godinama poljsko gospodarstvo morati suočiti s višim troškovima rada, nižim prinosima od ulaganja i manjim financiranjem iz EU, prema riječima Matthiasa Schupete, ekonomista u DZ Bank.

Poljska se također mora suočiti s rastućim javnim dugom. S oko 6,8% BDP-a u 2025. godini, proračunski deficit zemlje znatno je veći od referentne vrijednosti od 3% za države članice EU. Rješavanje ovih izazova bit će presudno za to hoće li Poljska uspjeti zadržati svoj gospodarski zamah i nastaviti se približavati najrazvijenijim europskim ekonomijama.