BIVŠU predsjednicu Republike Srpske Biljanu Plavšić Haški sud je u četvrtak osudio na 11 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti u BiH, za koje je priznala krivnju.

´Biljana Plavšić, raspravno vijeće vas osuđuje na kaznu od 11 godina zatvora´, rekao je sudac Richard May, dodajući da će joj u kaznu biti uračunano 245 dana provedenih u pritvoru.

Biljana Plavšić ostat će u zatvoru haškog suda do pravomoćnosti presude a nakon toga će biti određena država u kojoj će služiti kaznu.

´Ni jedna kazna koju donosi sudsko vijeće ne može u cijelosti izraziti užas onoga što se dogodilo niti stravične posljedice za tisuće žrtava´, rekao je predsjedavajući raspravnog vijeća May obrazlažući presudu.

Biljana Plavšić, najviša državna dužnosnica koju je do sada osudio Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), bez reagiranja je saslušala izricanje presude.

Sudac May je u sažetom obrazloženju presude objasnio sve otegotne i olakotne okolnosti koje su utjecale na visinu presude i osvrnuo se na zahtjeve optužbe koja je tražila 15-20 godina i obrane koja je bila za najviše osam godina zatvora.

Plavšić je sudjelovala u ´zločinu najveće težine, uključujući kampanju etničke podjele koja je rezultirala smrću tisuća ljudi i protjerivanjem stotina tisuća u uvjetima izuzetne surovosti´, rekao je May.

U ratu u BiH 1992.- 1995. ubijeno je preko 200 tisuća ljudi, a gotovo dva milijuna je izbjeglo ili prognano.

Sudac je naveo da je Plavšić prihvatila i podržala cilj zločinačkog pothvata za etničko čišćenje velikih dijelova BiH, ali ga nije kreirala. No ona je podržavala njegovu provedbu kao dio vlasti, javnim izjavama i pozivanjam u pomoć paravojnih snaga iz Srbije.

Težinu zločina odražavaju masovni razmjeri i širina progona, koji su obuhvatili 37 općina u BiH. Broj ubijenih, deportiranih i prognanih; nehumano postupanje sa zatočenicima, razmjeri namjernog uništavanja vlasništva i vjerskih objekata, navodi se u obrazloženju.

Sudac je jasno rekao da bi ti zločini zasluživali doživotni zatvor da nije priznala krivnju.

Kao otegotne okolnosti naveo je njezinu rukovodeću ulogu, ranjivost žrtava i izopačenost zločina nad žrtvama.

Olakotne okolnosti su priznanje krivnje i kajanje; dobrovoljna predaja; ponašanje nakon sukoba; raniji dobar karakter i životna dob. Posebno je naglasio da je njezino priznanje krivnje bilo važno za pomirbu u BiH i u regiji.

Sudac je ocijenio da optužba kod traženja kazne nije uzela u obzir dob optužene, olakotne okolnosti i značenje priznanja krivnje.

Tvrdnju obrane da je svaka kazna teže od osmogodišnje ustvari doživotna sud je odbacio kao proizvoljnu.

Naveo je i njezinu pozitivnu ulogu u provedbi Daytonskog sporazuma u RS o čemu se pred ICTY-em svjedočili Madeleine Albright, Carl Bildt i drugi međunarodni dužnosnici.

Biljana Plavšić prošle je godine sklopila s tužiteljstvom sporazum o potvrdnom izjašnjavanju o krivnji, temeljem kojeg je optužba odustala od točaka optužbe za genocid i ratne zločine.

Tužiteljstvo ICTY-a nada se da će Plavšić biti primjer drugima

Tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) se nada da će priznanje krivnje Biljane Plavšić, koja je osuđena na 11 godina zatvora, potaknuti i druge da priznaju zločine, izjavila je glasnogovornica tužiteljstva Florence Hartmann.

´Priznanje krivnje je važno, nadamo se da će činjenica da je optužena priznala težinu zločina ohrabriti druge osobe da priznaju zločine, što je značajno za pomirbu´, rekla je Hartmann.

Predsjedavajući sudac Richard May je u obrazloženju presude rekao da bi Plavšić kao počinitelj ´zločina najveće težine´ zaslužila doživotni zatvor da nije priznala krivnju.

´Sama presuda je diskrecijsko pravo suda. Mi smo tražili više no sud je spomenuo različiti čimbenike i mi ih prihvaćamo´, rekla je.

´U regiji gdje još uvijek postoji puno negiranja zločina, slučaj Plavšić potaknut će ljude da uvide što se događalo´, dodala je glasnogovornica.