PAPA Grgur XIII jedan je od najutjecajnijih papa u povijesti Katoličke crkve, iako ga većina ljudi danas poznaje po jednoj, ali golemoj reformi koja je promijenila svakodnevni život cijelog svijeta - kalendaru.

Rođen kao Ugo Boncompagni 1502. godine u Bologni, Grgur XIII izabran je za papu 1572., u razdoblju snažnih vjerskih i političkih napetosti u Europi, neposredno nakon Tridentskog koncila. Njegov pontifikat obilježen je borbom protiv protestantizma, jačanjem katoličkog obrazovanja i pokušajem obnove crkvene discipline.

Reforma kalendara - najvažnije nasljeđe

Najvažnije nasljeđe Grgura XIII jest uvođenje gregorijanskog kalendara 1582. godine. Dotadašnji julijanski kalendar imao je malu, ali stalnu pogrešku u računanju duljine godine, zbog čega su se crkveni blagdani, posebno Uskrs, postupno "pomicali" u odnosu na astronomske pojave.

Grgur XIII proveo je reformu kojom je kalendar preciznije usklađen sa Sunčevom godinom. Kako bi se pogreška ispravila, u listopadu 1582. preskočeno je deset dana - nakon 4. listopada odmah je uslijedio 15. listopada.

Globalno prihvaćanje i drugo nasljeđe

Iako su katoličke zemlje brzo prihvatile novu računicu vremena, protestantske i pravoslavne države dugo su je odbijale, pa je gregorijanski kalendar globalno prihvaćen tek stoljećima kasnije. Danas je to službeni kalendar u gotovo cijelom svijetu.

Osim kalendara, Grgur XIII poznat je i po osnivanju brojnih isusovačkih škola, uključujući prestižni Collegium Romanum, te po snažnoj potpori katoličkim misijama izvan Europe. Umro je 1585. godine, ali njegovo ime i dalje živi svaki put kad pogledamo datum na kalendaru.