TOMA Bakač (Bacocz, Bakoch, Bakócz, Erdődy), rođen 1442. godine u Erdődu (danas Ardud, blizu Satu Marea u Rumunjskoj), a preminuo 11. lipnja 1521. u Ostrogonu, bio je jedan od najutjecajnijih ljudi Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva krajem 15. i početkom 16. stoljeća. Podrijetlom iz obitelji niskog staleža, svojim obrazovanjem i sposobnostima uspio je doseći vrh crkvene i političke hijerarhije, ostavivši neizbrisiv trag u povijesti.

Obrazovanje i uspon

Bakač je studirao u Krakovu, Ferrari i Padovi, gdje je stekao doktorat, što je označilo početak njegove impresivne karijere. Njegov uspon započeo je 1483. godine kada je postao tajnik i savjetnik hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina.

Nakon toga, obavljao je niz visokih crkvenih dužnosti: bio je biskup u Győru (Đuru) od 1487. do 1497., zatim u Egeru 1497. godine, da bi iste godine postao nadbiskup Ostrogona, položaj koji je obnašao sve do smrti 1521. Upravljao je i Bačko-kaločkom nadbiskupijom 1492., Zagrebačkom biskupijom od 1510. do 1518. te Senjskom biskupijom od 1513. do 1521. godine.

Kao kancelar u službi kralja Vladislava II. i odgojitelj njegova sina Ludovika II., Bakač je imao ključnu ulogu u političkom životu kraljevstva. Blizak Mletačkoj Republici, uživao je širok međunarodni ugled, što mu je 1500. godine donijelo imenovanje kardinalom, a 1510. godine papa Julije II. potvrdio je taj položaj. Tri godine kasnije, 1513., postao je i latinski carigradski patrijarh.

Doprinos u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je Toma Bakač ostavio značajan trag. Za obranu zagrebačke katedrale od 1510. do 1517. podignuo je fortifikacije, među kojima se ističe Bakačeva kula, danas poznata kao dio povijesne baštine, iako je srušena 1906. godine.

Stekao je posjede u Hrvatskoj, uključujući Susedgrad, Medvedgrad, Stubicu, Rakovec, Moslavinu i Kutinu, čime je učvrstio svoj utjecaj. Njegov nećak Petar postao je rodonačelnik ugledne hrvatsko-ugarske velikaške obitelji Erdődy.

Neuspjeli križarski rat i seljačka buna

Papa Lav X. povjerio je Bakaču 1513. godine organizaciju križarskog rata protiv Osmanlija, no pothvat nije uspio. Umjesto toga, došlo je do seljačke bune 1514. godine pod vodstvom Jurja Dózse, što je označilo jedan od najtežih trenutaka u njegovoj karijeri. Unatoč tome, Bakač je zadržao svoj položaj i utjecaj.

Kandidatura za papu

Godine 1513. Toma Bakač sudjelovao je na konklavi nakon smrti pape Julija II. Prema nekim izvorima, u početku je imao najviše glasova, ali nije uspio osigurati potrebnu većinu. U sljedećem krugu pobjedu je odnio Giovanni de Medici, koji je postao papa Lav X. Bilo je to 11. ožujka 1513. godine. Ironično, upravo će za vrijeme pontifikata Lava X. započeti Lutherova reforma i protestantski pokret, koji su uzdrmali Katoličku crkvu.