MISNO slavlje u ludbreškom Svetištu Predragocjene Krvi Kristove služio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, a koristeći poruku današnjeg Evanđelja 'tko se uzvisi bit će ponižen, a tko se ponizi bit će uzvišen', istaknuo je da poniznost danas nije dobrodošla kategorija života i vrlo često je ismijana.

Mons. Hramić služio je središnje misno slavlje završnog hodočasničkog "Dana ludbreške Svete nedjelje", uz sudjelovanje varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka te drugih biskupa i svećenika, pred više tisuća okupljenih vjernika u svetištu Predragocjene Krvi Kristove. Kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora nazočio je saborski zastupnik Ante Sanader.

"Poniznost danas nije dobrodošla kategorija života i vrlo će često biti ismijana. Danas se i djeca od najranije dobi poučavaju kako što bolje doći do prvih mjesta i kako se što bolje prodati. Krepostima kao što su poniznost i skromnost danas više nema mjesta. Društvo kao da danas ne trpi bolji put, već kao da želi promicati uspješan put", rekao je u propovijedi nadbiskup Hranić.

Dodao je kako u današnjem čitanju svetog Evanđelju po Luki pravi smisao Isus daje u posljednjoj rečenici - odnosno pozivu da kao osoba podariš sebe i učiniš uslugu onome koji ti ne može uzvratiti protuuslugom. 

"Čini dobro radi dobra samoga. Čovjek je istinski veliki kada je ponizan, kada se ne oholi, kada ljubi one koji nisu njegove nacionalnosti i koji nisu njegove mjere", rekao je nadbiskup Hranić.

Hranić komentirao "Školu za život"

Dio propovijedi posvetio je kurikularnoj reformi odnosno "Školi za život".

Nadbiskup Hranić rekao je kako se dobiva dojam da je "Škola za život", kao reforma, jamac za dobar i uspješan život. No, naglasio je, institucija škole mora biti svjesna da može puno toga, ali ne sve, jer postoje i drugi čimbenici u društvu. Poručio je da i ona mora biti ponizna.

Također ako škola želi napredovanje društva, neće ga uspjeti ostvariti bez poštovanja učiteljskog poziva, dodao je. "Biti učitelj je poslanje i ako je 'Škola za život', ona nije samo za učenike nego i za život učitelja", rekao je mons. Hranić dodajući da učitelji moraju imati zadovoljene glavne uvjete za dostojan život.

Uz izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora, saborskog zastupnika Antu  Sanadera, u Ludbregu je na misnom slavlju bio i ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat te saborski zastupnici Branko Hrg, Anđelko Stričak, Josip Križanić  Marija Puh, Božica Makar i Mirando Mrsić. Iz Koprivničko-križevačke županije došao je župan Darko Koren dok je u ime Varaždinske županije u Ludbregu bio zamjenik župana Tomislav Paljak. 

U izjavi za Hinu ludbreški gradonačelnik, Dubravko Bilić, kazao je kako se danas čovjek sve više zatvara u sebe, a sve manje traži pomoć u bližnjima, među prijateljima. Pozvao je da se to promijeni i da je upravo Ludbreg, sa svojim svetištem Predragocjene Krvi Kristove, mjesto koje daje hrabrost i vjeru u pobjedu dobra.

"Za to nam trebaju pozitivne priče, za to nam trebaju mjesta poput ovog našeg prošteništa koje je poput najboljeg prijatelja koji uvijek u nama vidi dobrotu za koju se vrijedi boriti, žrtvovati i čekati da obasja sve oko sebe. Proštenište u Ludbregu nam govori da od vjere u pobjedu dobra nad zlom ne smijemo odustajati", rekao je Bilić.

Poslijepodnevni program u prošteništu počet će klanjanjem Presvetom Oltarskom Sakramentu u zavjetnoj kapeli koje će predvoditi bogoslovi Varaždinske biskupije. Molit će se za ranjene i poginule hrvatske branitelje te za očuvanje vjernosti i moralnosti u hrvatskim katoličkim obiteljima. U 15 sati slijedi Križni put, a potom i blagoslov hodočasnika s Presvetim Oltarskim Sakramentom uzduž glavne staze.  Od 17 sati u župnoj crkvi molit će se krunica Božjeg Milosrđa.

“Dani ludbreške Svete nedjelje” jedna je od najvećih vjerskih manifestacija u Hrvatskoj. Temelji se na dugoj tradiciji hodočašća u jedinstveno svetište u Hrvatskoj, utemeljeno ukazom pape Leona X. još 1513. godine. Njegovom bulom priznata je i potvrđena čudesna pojava Krvi Kristove koja se zbila 1411. godine  u kapelici današnjeg dvorca Batthyany kada se tijekom mise u pretvorbi kruha i vina u kaležu doista pojavila Krv. Od tada započinju i hodočašća u ludbreško svetište, a relikvija se i danas čuva i može se razgledati. Hrvatski sabor je godine 1739. u Ludbregu odlučio izgraditi zavjetnu kapelu. Gradnju kapele pokrenuo je tek godine 1940. zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, a kapelu je 1994. blagoslovio kardinal dr. Franjo Kuharić.