TIJEKOM Prvog svjetskog rata, njemački cepelini korišteni su za strateške zračne napade na savezničke gradove, uključujući Pariz. Ovi napadi imali su za cilj demoralizirati civilno stanovništvo i omesti industrijsku proizvodnju.

Prvi zračni napad na Pariz dogodio se 30. kolovoza 1914. godine, kada je njemački zrakoplov bacio nekoliko bombi na grad, uzrokujući manju materijalnu štetu i nekoliko žrtava. Međutim, sustavni napadi cepelinima započeli su kasnije.

Napad 29. siječnja 1916.

Dana 29. siječnja 1916., njemački cepelin LZ79 (također poznat kao LZ49) izveo je napad na Pariz. Tijekom ovog napada, bačeno je više bombi na grad, pri čemu je poginulo 23 osobe, a 30 ih je ranjeno. Nakon napada, LZ79 je pretrpio oštećenja od protuzračne vatre, što je dovelo do prisilnog slijetanja u blizini Ath-a u Belgiji, gdje je posada uništila cepelin kako bi spriječila njegovo zarobljavanje.

Nakon napada 29. siječnja, uslijedilo je nekoliko drugih napada na Pariz. Dana 30. siječnja 1916., cepelin LZ77 bombardirao je pariška predgrađa Asnières i Versailles, no s minimalnim učinkom. Tijekom rata, njemački cepelini izveli su ukupno nekoliko napada na Pariz, uzrokujući materijalnu štetu i civilne žrtve.

Odgovor Francuske

Francuska je brzo reagirala na prijetnju zračnih napada uspostavom sustava protuzračne obrane. To je uključivalo postavljanje protuzračnih topova oko grada i organizaciju zračnih patrola kako bi se presreli neprijateljski zrakoplovi. Također, uvedene su mjere poput zamračivanja kako bi se smanjila vidljivost ciljeva tijekom noćnih napada.

Iako su napadi cepelinima izazvali strah među stanovništvom i prouzročili određenu štetu, njihova ukupna vojna učinkovitost bila je ograničena. Cepelini su bili ranjivi na protuzračnu vatru i nepovoljne vremenske uvjete, a razvoj učinkovitijih borbenih zrakoplova dodatno je smanjio njihovu učinkovitost.