DVADESETMINUTNO putovanje od prištinske zračne luke do srca glavnog grada Kosova kao da svaki put postaje sve kraće. Sve više novih ureda i stanova popunjava nekada napuštena polja.

Među njima je trokatno stakleno sjedište Gjirafe. Tvrtka za internetske tražilice preusmjerila je svoj fokus na e-trgovinu, neku vrstu mini Googlea, koji se pretvorio u Amazon. Tvrtka je narasla i danas zapošljava 300 uglavnom mladih tehnoloških stručnjaka, a njeni osnivači žele se jednog dana naći na Nasdaqu.

Simbol dinamizma nudi nadu da Kosovo može pobjeći od svoje problematične prošlosti i osigurati budućnost kao samodostatna europska država. Ipak, služi i za naglašavanje sklerotičnih izazova koji muče ovu malu naciju, piše Bloomberg.

Gjirafa spaja rastuću tehnologiju i maloprodaju

Dok Europska unija postavlja temelje za konačno članstvo Ukrajine, Kosovo riskira da ostane zaostalo, ovisno o vanjskoj pomoći kako bi održalo svoje gospodarstvo. Zemlja koja se odvojila od Srbije nakon krvavog rata u kasnim 90-im godinama još uvijek je u sporu s Beogradom oko priznanja. Najnasilniji sukobi u posljednja dva desetljeća ugrozili su krhki mir.

Ipak, u zemlji s najmlađom populacijom u Europi Gjirafa spaja rastuću tehnologiju i maloprodajne industrije koje utjelovljuju potencijal za to kako bi budućnost Kosova mogla izgledati ako se te prepreke nadvladaju.

Kosovska vlada hvalila je Gjirafu kao uspješnu priču. Tvrtku je 2012. pokrenuo Mergim Cahani kada se s 50.000 dolara vratio kući iz SAD-a. Prvo je primijetio da Google ne podržava albanski jezik koji prevladava na Kosovu. Zatim je vidio potencijalno tržište internetske trgovine na kojem nije poslovalo ni jedno od velikih imena.

"Naša misija je izgraditi internetsko gospodarstvo Balkana"

"Naša misija je izgraditi internetsko gospodarstvo Balkana. Kad postoji zanemarivanje, bez obzira na to je li opravdano, postoji prilika za druge igrače", govori 43-godišnji Cahani u svom elegantnom i prostranom uredu.

Sljedeći korak je širenje u Bugarsku, Crnu Goru, pa čak i Srbiju. To bi značilo utrostručenje ukupnog broja zaposlenih i povećanje prodaje na više od 300 milijuna eura, oko 10 puta više nego danas. U pregovorima je s investitorima o financiranju.

Širenje Gjirafe i drugih poduzeća odražava širenje same Prištine, grada s oko 210.000 registriranih stanovnika u zemlji u kojoj je prosječna dob 30 godina.

Uz snažnu potporu dijaspore u SAD-u, Švicarskoj i Njemačkoj, broj tvrtki koje zapošljavaju više od 50 ljudi skočio je za 57% u prošlom desetljeću, prema Kosovskoj agenciji za registraciju poduzeća.

Svake godine grade se tisuće stanova

Dijelovi starog prištinskog bazara u središtu grada prolaze renovaciju, a neki kafići već imaju nove fasade u pastelnim bojama. Nove trgovine, koje prodaju lokalno izrađeni nakit i talijanske cipele, istisnule su trgovce nekretninama i jeftine zubare.

Svake godine grade se tisuće stanova, koje uglavnom financira dijaspora. Niz novih privatnih bolnica i klinika niknuo je duž autoceste, a gospodarstvo raste oko četiri posto godišnje, iako još uvijek presporo da bi dalo velik poticaj bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika u najsiromašnijoj europskoj zemlji.

Evidentan je priljev novca. Primjer je Salt, nedavno otvoren vrhunski restoran u središtu grada, koji nudi predjelo guacamole s infuzijom jalapena za 7.50 eura. Toliko košta kompletan obrok u obližnjem restoranu Soma, svratištu državnih dužnosnika i mladih poduzetnika.

"Kosovo možda ne odgovara toj savršenoj slici, ali to je cool. Ozračje Prištine, ljudi i taj živahni noćni život - zbog svega toga želim biti dio nečeg većeg, nečeg otpornog, što nastavlja gurati naprijed unatoč izazovima i kolektivnoj traumi s kojom smo se suočili", rekla je 27-godišnja Toska Sadiku, koja radi kao konzultantica.

"Bilo je krajnje vrijeme za dobre i ohrabrujuće vijesti"

Ti izazovi nisu uopće daleko. Nove interaktivne ploče na glavnoj pješačkoj zoni sada informiraju građane o kvaliteti zraka. Većinu zimskih dana tužno crveno lice podsjeća ih da je među najzagađenijima u Europi. Prošle godine u gradu je dolazilo do stalnih prekida opskrbe strujom zbog nestašice.

Istodobno političke napetosti sa Srbijom i etničkim Srbima na sjeveru zasjenjuju potrebu za rješavanjem osnovnih pitanja, poput državnog zdravstva i obrazovanja, ističe Flora Osmani, bankarica iz Prištine. Srbija Kosovo smatra svojim, kolijevkom svoje državnosti.

"Da, naravno, vidim neke pozitivne promjene, što je dobra vijest i ohrabrujuće. Bilo je krajnje vrijeme. Ali, budimo realni, još uvijek imamo ozbiljnih problema koji zahtijevaju hitnu pozornost", rekla je 36-godišnja Osmani.

Gospodarstvo još uvijek uvelike ovisi o novcu iz dijaspore

Unatoč pojavi tvrtki kao što je Gjirafa, koja sada zarađuje, gospodarstvo utemeljeno na eurima još uvijek se oslanja na novac iz dijaspore. Očekuje se da će ove godine premašiti 1.3 milijarde eura, više od 10% BDP-a. To je gotovo dvostruko više od 700 milijuna eura, koliko središnja banka očekuje da će ove godine iznositi izravna strana ulaganja.

Napredak Kosova i percepcija 1.8 milijuna građana dobit će jasnu potvrdu 1. siječnja, kada će im biti odobreno putovanje bez viza u Europsku uniju. O odlasku s Kosova u zapadnu Europu razmišljaju mnogi njegovi građani.

"Naš će izazov biti zadržati ljude ovdje nakon 1. siječnja. Moraju vidjeti da postoji nada, da postoji šansa i da možete napredovati čak i u svojoj zemlji umjesto da odete", rekao je Ahmet Ismaili, guverner središnje banke Kosova.

Ključ za oslobađanje potencijala Kosova je dogovor sa Srbijom

Odljev će sigurno pritisnuti poslodavce poput Gjirafe, čiji je rast do sada financiran uz pomoć desetak ulagača. Njegov plan širenja predviđa povećanje broja zaposlenih na 1000 ljudi, rekao je osnivač Cahani.

Čak i uz stopu nezaposlenosti od 12 posto, tvrtke se već bore s nedostatkom radne snage. Isto to pogađa Stone Castle, najveću kosovsku vinariju, koja se nalazi u Orahovcu, u podnožju snijegom prekrivenih vrhova visokih tisuću metara.

Tvrtka stalno zapošljava 230 ljudi, a potrebno je zaposliti čak 500 sezonskih radnika. Postoji zabrinutost da će mladi na Kosovu iskoristiti ukidanje ograničenja kretanja pod kojima su odrasli, smatra Teuta Kuršumlija, voditeljica prodaje i marketinga vinarije.

Ključ za oslobađanje potencijala Kosova je dogovor sa Srbijom koji bi učvrstio njihov put ka članstvu u EU. Dužnosnici u Bruxellesu i Washingtonu vrše pritisak na čelnike obiju nacija da potpišu sporazum o normalizaciji odnosa. U Prištini su velika očekivanja da bi sporazum mogao biti finaliziran sljedeće godine.

Nakon što se uspostavi sporazum, gospodarski rast i strana ulaganja mogu se udvostručiti u sljedeće dvije do tri godine, smatra Ismaili: "S međunarodnog stajališta, investitori koji danas oklijevaju promijenit će mišljenje."

Sjever Kosova potpuno izoliran od ostatka zemlje

Očuvanje krhkog mira je komplicirano. Kosovski premijer Albin Kurti nastavio je s lokalnim izborima i nametanjem kosovskih registarskih tablica i osobnih iskaznica Srbima na sjeveru, što je izazvalo nasilje ove godine. Mirovne snage NATO-a bile su prisiljene intervenirati.

Regija koja je udaljena samo sat vremena vožnje od Prištine uglavnom je odsječena od rastućih gospodarstava Kosova i Srbije. Ismaili ga je opisao kao geto koji treba integrirati u ostatak Kosova.

Čak i Gjirafa - nazvana po životinji s dugim vratom koja može dosegnuti ono što drugi ne mogu - malo posluje na sjeveru, rekao je Cahani, čija tvrtka isporučuje sve, od šampona do mobitela i stolica za igranje diljem Kosova, Albanije i Sjeverne Makedonije.

Plan širenja Gjirafe na Srbiju

Kao i većina etničkih Albanaca s Kosova, on nikada nije posjetio to područje. Kad dođe rijedak poziv od klijenta koji govori srpski, on ili njegov kolega suosnivač moraju to riješiti jer mlađe osoblje više ne govori taj jezik.

Cahanijev plan širenja na Srbiju bit će ključni test povjerenja javnosti u sposobnost dviju zemalja da krenu dalje i da se Kosovo učvrsti na karti. Uvjeren je da prošlost i predrasude neće spriječiti širenje. Srpski kupci će se fokusirati na cijenu i uslugu, a ne na nacionalnost osnivača tvrtke, tvrdi Cahani.

"Možda postoje prepreke, ali to nas ne zaustavlja. iPhone je iPhone. Ako je ovdje jeftinije i ako je bolje, oni će ga kupiti", zaključio je Cahani.