EUROPA se ubrzano naoružava, a vodeći proizvođači oružja na zrakoplovnom sajmu u Farnboroughu natječu se za pozicije na novom tržištu autonomnih borbenih aviona. Američki avionski div Boeing ondje predstavlja svoje tehnološke adute, no sudjelovanje američkih tvrtki otvara pitanja o europskim težnjama za strateškom samostalnošću, piše Kyiv Post.

Boeing predstavlja bespilotnu letjelicu MQ-28 Ghost Bat, razvijenu u suradnji s australskim ratnim zrakoplovstvom. Zamišljena je da leti uz borbene avione s posadom, provodi elektroničko ratovanje i nadzor te povećava ukupnu borbenu moć. Spada u kategoriju kolaborativnih borbenih aviona (CCA) s umjetnom inteligencijom, koji predstavljaju novu generaciju dronova u vrijeme kada bespilotne letjelice imaju sve veću ulogu na ratištu u Ukrajini.

Boeing se nada osvojiti europsko tržište kroz partnerstva s lokalnim obrambenim tvrtkama. U Njemačkoj se obrambena grupacija Rheinmetall već udružila s Boeingom kako bi integrirala MQ-28 u njemačko ratno zrakoplovstvo, a očekuje se da će sustav biti spreman do 2029. godine. Takva partnerstva, međutim, ponovno su potaknula rasprave o granicama europskih nastojanja za većom obrambenom neovisnošću.

"Glavni je cilj brza isporuka vojnih sposobnosti", rekao je za AFP Pascal Fabre, partner u konzultantskoj tvrtki AlixPartners. "Ako želite brzo uvesti nove sustave, ili ih razvijate sami, što traje, ili se udružite s nekim tko već ima gotovu platformu, čak i ako ta tvrtka nije europska."

Taj se kompromis nalazi u središtu europskog naoružavanja, potaknutog sve većom zabrinutošću za sigurnost i nelagodom zbog oslanjanja na američkog predsjednika Donalda Trumpa kao nepredvidljivog saveznika.

"Obrambena industrija djeluje globalno, a europska industrija i dalje je dio međunarodnih mreža koje povezuju savezničke zemlje", rekao je Emil Archambault, suradnik u Njemačkom vijeću za vanjske odnose. Za AFP je pojasnio kako će "letjelice CCA europske proizvodnje i dalje zahtijevati integraciju s američkim sustavima, pa stoga ne nude potpuno europsko rješenje".

Boeingova prednost i preuzimanje rizika

Boeing je na ovom tipu drona počeo raditi prije gotovo deset godina i letjelica je već sudjelovala u vježbama, uključujući i one s američkom vojskom. "Ono što nam ide u prilog, a što nitko drugi nema i ne može dostići, jest to da smo počeli prije devet godina", rekao je za AFP Glen Ferguson, direktor globalnog programa MQ-28, na sajmu u Farnboroughu.

Avion ima domet od 3700 kilometara, može letjeti na visinama do 12.000 metara i postići brzinu od 0.9 Macha, što je usporedivo s najbržim privatnim mlažnjacima na svijetu. Ujedno postoji mogućnost povezivanja s borbenim avionom nove generacije koji se razvija u sklopu programa GCAP, suradnje Velike Britanije, Italije i Japana.

Ferguson je istaknuo da Boeingov model suradnje s regionalnim partnerima omogućuje državama veću kontrolu nad vojnim sustavima, umjesto da ih samo uvoze iz SAD-a. "Surađivali bismo s lokalnom industrijom jer nam je cilj osigurati suverene sposobnosti tim zemljama", dodao je.

Utrka za tržište vrijedno milijarde

Boeing nije jedini u ovoj utrci. BAE Systems je u Farnboroughu predstavio prvu britansku suverenu letjelicu CCA, iako London još nije donio konačnu odluku o nabavi, što ostavlja prostor konkurentima. Britanska vlada obećala je uložiti 300 milijuna funti (oko 357 milijuna eura) u program autonomnih mlažnjaka tijekom sljedeće četiri godine.

Europski avionski div Airbus udružio se s američkom tvrtkom Kratos kako bi koristio postojeću američku platformu uz integraciju vlastitih sustava za upravljanje misijama. Američki konkurenti General Atomics i Anduril također su na sajmu izložili modele svojih autonomnih letjelica.

"Iz perspektive zapadnog svijeta, potrebno nam je da svi koji stvaraju CCA budu uspješni", rekao je Ferguson. Zaključio je kako će "potražnja za ovim letjelicama u ostatku svijeta biti tolika da jedna, dvije ili tri tvrtke to jednostavno neće moći pratiti".