TURISTI u Bukureštu unajmljuju smještaj oglašen na platformama Airbnb i Booking.com koji se nalazi u zgradama s toliko visokim rizikom od urušavanja da bi se u slučaju jačeg potresa mogle srušiti. Podaci do kojih je došao Guardian pokazuju da je riječ o stotinama ilegalnih smještajnih jedinica.

Analiza rumunjske organizacije Re:Rise, koja se bavi smanjenjem seizmičkog rizika, krajem svibnja identificirala je najmanje 207 ilegalnih turističkih apartmana u Bukureštu oglašenih na tim platformama, s ukupnim kapacitetom za više od 1000 posjetitelja po noćenju, piše The Guardian.

Od ukupnog broja oglasa, 116 ih je bilo na Booking.com-u, 47 na Airbnbu, a 44 su se nudila na obje platforme. Svi su se nalazili u zgradama koje su svrstane u najvišu kategoriju seizmičkog rizika. Bukurešt je seizmički najranjivija prijestolnica u Europskoj uniji.

Stvarna opasnost je vjerojatno i veća

U prošlom stoljeću pogodila su ga dva velika potresa, a u novijem, 1977. godine, poginulo je više od 1500 ljudi, ozlijeđeno je više od 10.000, a 32 zgrade srušile su se za manje od minute. Specijalisti smatraju da je novi potres takve snage neizbježan.

Upozoravaju i da bi šteta mogla znatno nadmašiti onu iz prethodnih katastrofa, jer je velik dio gradskog fonda zgrada posljednjih desetljeća postao konstrukcijski nesiguran. Rumunjska je 2024. godine zabranila kratkoročne i dugoročne najmove u zgradama visokog rizika, klasificiranima kao RS1.

Zbog toga u glavnom gradu postoje najmanje 404 zgrade u kojima je bilo kakav oblik iznajmljivanja protuzakonit, a za kršenje su predviđene kazne od 1000 do 2000 eura. Specijalisti vjeruju da je stvarni broj nesigurnih smještajnih jedinica vjerojatno veći, jer je tek dio gradskih zgrada službeno procijenjen.

"Zgrada je izvana izgledala užasno"

Ti se rizici, međutim, rijetko jasno predočavaju turistima koji rezerviraju smještaj. Ni Airbnb ni Booking.com ne zahtijevaju od iznajmljivača da navedu jesu li njihovi objekti konstrukcijski sigurni.

"Pokušali smo na sve načine upozoriti platforme na ovaj problem, ali rečeno nam je da je to odgovornost vlasnika, a ne njihova", rekao je Matei Sumbasacu, građevinski inženjer i osnivač organizacije Re:Rise.

Ana Todor, koja je 2025. godine preko Airbnba dva puta boravila u stanovima u zgradama s oznakom RS1, kaže kako je stekla dojam da vlasnici i platforme "računaju" na to da gosti neće detaljno provjeravati pravila i propise. "Kad sam stigla, zgrada je izvana izgledala užasno i nije mi ulijevala povjerenje", izjavila je.

"Što sam više saznavala, to je moja tjeskoba više rasla"

Todor kaže da nije znala da je iznajmljivanje u takvim zgradama ilegalno i ističe da bi sada pri svakoj rezervaciji uzela u obzir stanje i lokaciju zgrade. "Što sam više saznavala, to je moja tjeskoba više rasla. Svaki put kad putujem u Bukurešt, uopće ne spavam dobro, stalno sam na oprezu", dodala je.

Stvarni broj turističkih najmova u zgradama RS1 vjerojatno je veći jer analiza uključuje samo one čije su adrese mogle biti potvrđene. Od potvrđenih oglasa, samo su dva u opisu navela da se nalaze u zgradi s visokim seizmičkim rizikom, no čak su i oni pokušali umanjiti opasnost.

U jednom od njih iznajmljivač navodi da se smještaj "može pojaviti u starijim klasifikacijama seizmičkog rizika" i dodaje da je to "uobičajeno za povijesne zgrade u centru grada" te da je zgrada "redovito naseljena i održavana".

Volonteri su preuzeli stvar u svoje ruke

Drugi oglas ne spominje rizik izravno, ali u biografiji iznajmljivača na engleskom jeziku jedna rečenica na rumunjskom kaže da zgrada u kojoj se stan nalazi ima "točku", ali bez objašnjenja što to znači.

Prema zakonu, zgrade RS1 moraju imati crvenu točku iznad ulaza s natpisom na rumunjskom koji objašnjava da je zgrada procijenjena i klasificirana u 1. klasu seizmičkog rizika. Aktivisti upozoravaju da je za veliku većinu stranih posjetitelja to upozorenje praktički nevidljivo ako ne znaju rumunjski.

Nakon što su pokušali upozoriti Airbnb i Booking.com na rizične oglase, u organizaciji Re:Rise odlučili su sami poduzeti korake. Volonteri su počeli lijepiti naljepnice koje se teško skidaju na kutije za ključeve ispred zgrada RS1 s apartmanima za iznajmljivanje. Svaka naljepnica ima QR kod koji vodi na web-stranicu gdje turisti mogu pročitati o seizmičkom riziku nekretnine u koju se spremaju ući.

"Institucije bježe od odgovornosti"

"Država bi mogla izravno pristupiti platformama i obvezati ih da djeluju. Glavna institucija odgovorna za svakoga tko posjeti grad jest gradska uprava", rekao je Sumbasacu. "Svatko se mora brinuti o svom dvorištu, ali oni su uvijek bježali od te odgovornosti", dodao je.

Iz gradske uprave poručili su da je lokalna policija provodila inspekcije samo kao odgovor na pritužbe te da je u siječnju obavijestila ministarstvo turizma da zakon o zabrani najma u zgradama RS1 uključi u svoj postupak autorizacije.

"Organizirana je informativna kampanja za vlasnike stanova i zgrada čije su nekretnine na popisu zgrada klasificiranih u seizmički rizik klase RS1. Poslano je otprilike 3000 obavijesti", dodaje se u priopćenju.

Oglasili su se Airbnb i Booking

"Sigurnost je prioritet za Airbnb i ovakve probleme shvaćamo ozbiljno. Trenutačno provodimo istragu na temelju dostupnih informacija kako bismo mogli poduzeti odgovarajuće mjere", izjavio je glasnogovornik Airbnba.

Iz Airbnba su također rekli da su od dvoje iznajmljivača kod kojih je boravila Ana Todor zatražili dokaz da njihovi oglasi nisu u zgradama RS1 te su dodali da će ih ukloniti s platforme ako to ne učine.

"Naši partneri za smještaj trebali bi biti svjesni svojih obveza i djelovati u skladu sa svim lokalnim zakonima, a mi imamo uspostavljen čvrst postupak putem kojeg nadležna tijela mogu prijaviti sve oglase koji bi mogli biti sporni", poručio je glasnogovornik Booking.com-a.

Sanirano je jako malo zgrada

Bukurešt je 2025. godine posjetilo više od 2 milijuna turista, više nego bilo koji drugi grad u zemlji, pokazuju podaci rumunjskog Nacionalnog instituta za statistiku. Međutim, velik dio gradske infrastrukture, uključujući neke škole, upravne zgrade, kazališta i vatrogasne postaje, kao i privatne nekretnine, i dalje je pod visokim seizmičkim rizikom.

Radovi na ojačavanju zgrada koji su započeli nakon potresa 1977. godine prekinuti su kada je komunistički diktator Nicolae Ceaușescu preusmjerio sredstva za izgradnju masivne Kuće naroda, današnje rumunjske Palače parlamenta. Otkako je 1994. donesen zakon o ojačavanju, sanirano je samo 35 zgrada.

Procjena rizika koju je 2022. proveo Gradski odbor za hitne situacije u Bukureštu pokazala je da bi veliki potres mogao teško oštetiti oko 23.000 zgrada diljem grada. Prema tom scenariju, poginulo bi približno 6500 ljudi, a još 16.000 bilo bi teško ozlijeđeno.