MINISTAR unutarnjih poslova Davor Božinović je danas predstavljajući na vladi izvješće o radu policije u 2023. izrazio zadovoljstvo policijskim radom, ističući da je Hrvatska sigurna i, po nekim istraživanjima, najsigurnija zemlja za noćne šetnje na svijetu.

"Hrvatska je prema IEP Global Peace Indexu u 2023. zauzela 14. mjesto, dok je 2022. bila 15., a World of Statistics proglasio ju je najsigurnijom zemljom za noćne šetnje na svijetu", naglasio je ministar u četvrtak na sjednici vlade. 

O ilegalnim migracijama

Naveo je i da je i u 2023. nastavljen rast broja slučajeva nezakonitih migracija sa 69.726 policijskih postupanja, što je 37.7 posto više nego 2022., dok ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje imamo smanjenje za 47.36 posto.

Najviše ilegalnih migranata, kako se navodi u izvješću, bilo je iz Afganistana (22.100), Turske (13.480)  i Maroka (6248), a evidentirane su 1134 osobe u pokušaju izbjegavanja granične kontrole.

To je u odnosu na 2022. 18 posto manje. Prisilno je policija udaljila 6103 stranca, od kojih je, na temelju readmisijskih ugovora, udaljeno njih 3756. Pod najvećim pritiskom bilo je područje PU karlovačke te rubna područja sisačko-moslavačke i ličko-senjske županije.

Nastavljen trend pada ubojstava, sva su razriješena

Tijekom 2023. zabilježeno je povećanje prometa na cestama za 11.6 posto, evidentirano je 6.3 posto više prometnih nesreća, 6.6 posto više teško ozlijeđenih i isto toliko više lakše ozlijeđenih osoba nego godinu ranije, uz jednu poginulu osobu manje.

"Koeficijent razriješenosti kaznenih djela je 71.6 posto i to je četvrta godina zaredom iznad 70 posto", rekao je ministar i dodao kako je nastavljen višegodišnji trend pada ubojstava. Prošle godine bilo ih je 23 i sva su razriješena, kazao je.

Pokušaja ubojstava bilo je 111, a godinu ranije 108, silovanja 194, a 2022. 216, pokušaja silovanja 17, tri više nego godinu prije. Od navedenog broja ubojstava u 2023., na štetu članova obitelji ili bliskih osoba počinjeno ih je 14, a žrtve su bile podjednako žene (7) i muškarci (7).

Što se tiče pokušaja ubojstva na štetu članova obitelji ili bliskih osoba, od 30 djela više je bilo žrtava muškaraca (16).

Nasilje u obitelji

U izvješću se navodi i da su u 2023. zabilježena 7372 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, što je za četiri posto više nego godinu prije. Prijavljeno je 8010 počinitelja - 6213 muškaraca i 1797 žena, od kojih 107 maloljetnika te 976 recidivista. Žrtava osoba s invaliditetom bilo je 98 (45 muških i 53 osobe ženskog spola), a djece 1148.

"Ako promatramo partnerski odnos između žrtava i počinitelja, počinitelji nasilničkog ponašanja u obitelji bili su u 1580 slučajeva suprug, a u 496 slučajeva supruga, u 615 slučajeva izvanbračni suprug, a u 193 slučaja izvanbračna supruga, u 289 slučajeva bivši suprug, a u 65 slučajeva bivša supruga, u 176 slučajeva bivši izvanbračni suprug, a u 48 slučajeva bivša izvanbračna supruga", navodi se i dodaje kako je, uspoređujući 2023. s 2014. broj utvrđenih prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u padu za 43,6 posto.

Povećanje otkrivanja ratnih zločina

U skupini kaznenih djela protiv spolne slobode zajedno s nedjelima spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta tijekom 2023. evidentirano je ukupno 875 kaznenih djela, što je porast od 14.8 posto u odnosu na 2022. Međutim, dodaje se u izvješću, u navedenom razdoblju bilježimo pad kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja putem interneta.

Za čak 853.1 posto porastao je broj kaznenih dijela krivotvorenja novca - ukupno ih je lani bilo 305. Što se tiče otkrivanja ratnih zločina, prijavljena su 92 kaznena djela iz skupine protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, dok se zasad u prvih šest mjeseci 2024. bilježi trend povećanja za 32 posto, kazao je Božinović.  

Koruptivna djela i krijumčarenje ljudi

"Prijavljeno je i 747 koruptivnih kaznenih djela i 1377 počinitelja. Što se tiče otkrivanja kaznenih djela iz područja organiziranog kriminaliteta, bilježimo porast prijavljivanja za 48.3 posto te 58.7 posto više počinitelja.

Što se tiče krijumčarenja ljudi, a tu se referiramo na krijumčarenje migranata, i tu imamo porast kaznenih djela za 64 posto, a porast prijavljenih počinitelja je veći od 108 posto, odnosno prijavljeno je 1612 počinitelja", istaknuo je Božinović. 

Najviše droge zaplijenjeno na splitsko-dalmatinskom području

I dalje se bilježi povećanje prijava kaznenih djela kriminaliteta droga i to za 3.91 posto, a tijekom 2023. prijavljeno je 151 kazneno djelo zločinačkog udruženja iz tog područja.

Tijekom 2023. policija je imala 10.460 zapljena svih vrsta droga, što predstavlja porast od 7.3 posto u odnosu na 2022. Najveći broj zapljena bio je na području splitsko-dalmatinske (22.49) i zagrebačke policijske uprave (15.59 posto).

Najbrojnija kaznena djela iz područja gospodarskog kriminaliteta u 2023. bila su krivotvorenje službene ili poslovne isprave (32.8 posto), zlouporaba položaja i ovlasti (13.3 posto), zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju (11.2 posto), prijevara u gospodarskom poslovanju (6.8 posto), pronevjera (5.9 posto) te utaja poreza ili carine (4.8 posto).

U području korupcijskih kaznenih djela, 588 slučajeva odnosilo se na zlouporabu položaja i ovlasti od strane službene osobe, 31 slučaj nezakonitog pogodovanja, 54 primanja i 61 slučaj davanja mita, osam slučajeva trgovanja utjecajem te jedan slučaj davanja mita za trgovanje utjecajem.

Zabilježen trend rasta radikalizacije u društvu, raste i broj djela motiviranih mržnjom

Lani je policija zabilježila i 38 kaznenih djela iz djelokruga terorizma i ekstremnog nasilja, dok ih je u 2022. zabilježila 26, što predstavlja porast prijavljenih kaznenih djela za 46,2 posto.

"U Republici Hrvatskoj zabilježen je trend rasta radikalizacije u društvu, što može dovesti do širenja pojave izoliranih radikaliziranih pojedinaca, međutim, našim operativnim kapacitetima posvećeni smo praćenju takvih pojava", naglašava se u izvješću.

Raste i broj kaznenih djela motiviranih mržnjom - 2023. evidentirana su 85, a 2022. godine 51. U području kibernetičkog kriminaliteta, prijavljena su, pak, 2032 kaznena djela, što predstavlja porast za devet posto. 

Općenito, prema izračunu policije, stopa kriminaliteta u Hrvatskoj lani je iznosila 1537 kaznenih djela na 100.000 stanovnika, s kaznenim djelima prometne delinkvencije.

Neredi najčešći na sportskim natjecanjima

Javnih okupljanja je 2023. općenito bilo više, međutim uhićeno je upola manje osoba, dok sportska natjecanja i dalje ostaju okupljanja na kojima se najčešće evidentiraju neredi te će se policijski kapaciteti i dalje usmjeravati u iznalaženju kvalitetnijih rješenja, stoji u izvješću.  

Dodaje se i da je osiguranju javnih okupljanja 12 policijskih službenika lakše ozlijeđeno, a oštećeno je ukupno 13 vozila, od kojih osam policijskih. Općenito su lani evidentirana 53 napada na policijske službenike.

Za 215 osoba izrečene su mjere zabrane prisustvovanja sportskim natjecanjima, a najveći broj odnosio se na zabranu prisustvovanja natjecanjima Dinama i Hajduka te hrvatske nogometne reprezentacije.