BROJ nezakonitih migracija na zapadnobalkanskoj ruti pada, ali ruta je i dalje aktivna. Zbog toga će Hrvatska, Italija i Slovenija nastaviti s trilateralnim ophodnjama na granici, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas u Pordenoneu, gradu u sjeveroistočnoj Italiji, u regiji Furlanija-Julijska krajina.

Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Italije i Slovenije sastali su se u Pordenoneu, gdje su izrazili zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom i potvrdili da će je nastaviti jačati kroz razmjenu informacija, zajedničke operativne aktivnosti i koordinirani odgovor na sigurnosne izazove.

"Naše tri zemlje dijele zajednički cilj očuvanja sigurnosti građana, učinkovitog upravljanja migracijama i daljnjeg jačanja šengenskog prostora kao područja sigurnosti i slobodnog kretanja", rekao je talijanski ministar Matteo Piantedosi, dodavši kako je upravo ta suradnja polučila dobre rezultate. Naveo je da je u prvih osam mjeseci ove godine zabilježen pad nezakonitih prelazaka granice od 28 posto.

Borba protiv krijumčara migranata 

Hrvatski ministar Davor Božinović rekao je da se i ove godine bilježi daljnji pad nezakonitih migracija na zapadnobalkanskoj ruti. Upozorio je, međutim, da je ruta i dalje aktivna i da situaciju treba pažljivo pratiti. "Stoga ćemo nastaviti s trilateralnim ophodnjama na granicama jer su one pokazale rezultat, prije svega u borbi protiv krijumčara migranata", kazao je Božinović.

Dodao je da su ove godine uhićena 842 krijumčara te da su rezultati u sprječavanju nezakonitih migracija bolji nego prije. Prošle godine, naveo je, bilo je gotovo 25 posto više spriječenih ulazaka na teritorij Europske unije. 

Inače, zapadnobalkanska ruta jedan je od glavnih migracijskih pravaca prema Europskoj uniji. Migranti njome najčešće iz smjera Turske i Grčke ili Bugarske nastavljaju preko zemalja zapadnog Balkana, među ostalim Sjeverne Makedonije, Srbije i Bosne i Hercegovine, a zatim pokušavaju ući u Hrvatsku te preko Slovenije nastaviti prema Italiji, Austriji i drugim državama zapadne Europe.

"Ono što nas najviše interesira jest zapadna granica"

Govoreći o Frontexu, agenciji Europske unije zaduženoj za zaštitu vanjskih granica i pomoć državama članicama u upravljanju migracijama, Božinović je rekao da je Hrvatska zagovarala njegovo raspoređivanje u Bosni i Hercegovini jer više od 95 posto nezakonitih migranata koji dolaze zapadnobalkanskom rutom u Hrvatsku stiže iz smjera BiH.

"Naš cilj i cilj Europske komisije, zbog čega se i pregovaralo s vlastima u Bosni i Hercegovini, bio je da se riješi status Frontexa ondje. U ovom trenutku oni uspostavljaju određene aktivnosti najviše na zračnoj luci na istočnoj granici Bosne i Hercegovine, što je veoma važno. Međutim, ono što nas najviše interesira jest zapadna granica, gdje migranti uglavnom pokušavaju nezakonito prijeći na područje Hrvatske", ustvrdio je Božinović.

Božinović je dodao da buduću ulogu Frontexa vidi u dva smjera. Prvi je jačanje kapaciteta zemalja preko kojih prolaze nezakoniti migranti na putu prema Europskoj uniji, a drugi je učinkovitiji povratak nezakonito zatečenih migranata u zemlje podrijetla. Slovenski ministar unutarnjih poslova i javne uprave Franci Matoz rekao je da se sve tri države suočavaju sa sličnim sigurnosnim izazovima.

"Naši izazovi su više-manje isti. Nema danas sigurnosnog izazova, pogotovo za policije, koji nema tu prekograničnu dimenziju. I onoliko koliko mi budemo bolje surađivali, koliko budemo razmjenjivali informacije i sudjelovali u zajedničkim operativnim akcijama, utoliko ćemo biti uspješniji u odgovoru na sve zahtjeve", poručio je Matoz.