Branitelji Tute i Štele očekuju smanjenje prvostupanjskih kazni
IZJAVAMA Mladena Naletilića Tute i Vinka Martinovića Štele, u kojima su zanijekali krivnju za zločine za koje su osuđeni te izrazili sućut ratnim stradalnicima, u utorak je u Haškom sudu završena dvodnevna rasprava u žalbenom postupku pokrenutom nakon što su 31. ožujka 2003. osuđeni na 20, odnosno 18 godina zatvora, zbog progona Bošnjaka na području Mostara i Jablanice 1993. godine.
Naletilić je istaknuo da ga se tereti kao zapovjednika Kažnjeničke bojne za zločine počinjene tijekom 1993. iako je on bio zapovjednik od osnivanja postrojbe do 15. kolovoza 1992., kada ga je naslijedio Mario Hrkač - Čikota.
Zanijekao je odgovornost za napade na sela Sovići i Doljani u travnju 1993,. maltretiranje zatvorenika u Heliodoromu i progon bošnjačkih civila iz zapadnog Mostara, za što je osuđen u prvom stupnju. Kazao je da zbog emfizema pluća i srčanih tegoba nije mogao sudjelovati u akcijama, da zatvore nije posjećivao te opisao više situacija u kojima je zarobljenike spasio od zlostavljanja.
"Moja duboka sućut svim obiteljima poginulih Srba, Muslimana i stranaca kojih je bilo dosta u Hercegovini. Želim izraziti saučešće i onima koji su prošli kalvariju progonstva", rekao je vidno rastreseni Naletilić u 20 minutnom govoru.
Zatraživši od sudaca da ga pogledaju u oči rekao je da on "nikada ne bi naredio niti izvršio izgon", te dodao da "ne traži milost".
Negirao je da je on zapovijedao HVO-om, rekavši da "nikada nije imao dobro mišljenje o HVO jer su ih zanimala odličja a ne borba".
Drugoptuženi Martinović, koji je u ratu bio zapovjednik jedne od postrojbi iz sastava Kažnjeničke bojne, pročitao je govor u kojem je izrazio "suosjećanje, poštovanje i žaljenje prema svakoj žrtvi rata, u kojem najviše stradaju mali i obični ljudi".
Istaknuo da "ne prihvaća osudu i ne želi odgovarati za djela koja nije počinio", jer nije "sudjelovao u ubojstvu za koje je osuđen, niti zlostavljao zarobljenike i koristio ih kao živi štit".
Rekao je da je osuđen na temelju lažnog iskaza svjedoka s psihičkim smetnjama, te da su se "hrvatske i bosanske tajne službe udružile da ga dovedu kako bi se prikrili pravi naredbodavci".
Naglasio je da je "bio običan vojnik u ratu koji se dogodio pred njegovom kućom".
"Osuđen sam na 18 godina jer nisam sklopio nagodbu s tužiteljem, jer nisam imao oko čega, nisam nikoga maltretirao ni ubio, rekao je Martinović dodajući kako bi ga suci oslobodili kada bi on znao objasniti svoju ulogu u ratu u Mostaru, ali ne zna.
Požalio se da ga pogađa što je svrstan u isti rang s najtežim zločincima i "lažnim pokajnicima", koji se po njegovim riječima hvale svojim zločinima kada se vrate u pritvor poslije izricanja male kazne.
Kazao je da je u ratu učinio najbolje što je mogao da pomogne ljudima, te da vjeruje u Boga i čeke pravdenu presudu.
Branitelji su zatražili da se na temelju 40 žalbenih osnova, uglavnom vezanih uz pogrešno utvrđeno činjenično stanje kazna Naletiliću smanji sa 20 na najviše osam godina zatvora, dok je optužba zatražila da Žalbeno vijeće potvrdi prvu kaznu.
Martinovićeve obrana je na temelju neutvrđene namjere optuženika da krši Ženevske konvencije, i manjkavo utvrđenih činjenica kod ubojstva i zlostavljanja zarobljenika, zatražila oslobađajuću presudu dok je optužba zatražila da se kazna od 18 godina neznatno poveća, jer smatra da je pogrešno oslobođen od nekih inkriminacija. Žalbene presuda očekuje se kroz tri do četiri mjeseca.
U nastavku današnje rasprave pred Žalbenim vijećem Haškog suda tužitelji su osporavali žalbene argumente Martinovićeve obrane, suglasivši se s navodima presude raspravnog vijeća kojom je kažnjen s 18 godina zatvora.
Naletilić, zapovjednik Kažnjeničke bojne HVO-a i Martinović, zapovjednik jedne od postrojbi te bojne, osuđeni su 31. ožujka 2003., na 20 i 18 godina zatvora, zbog progona bošnjačkih civila na širem području Mostara tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba u BiH 1993/94.
Na prvostupanjsku presudu žalili su se i branitelji i tužitelji, koji na dvodnevnoj žalbenoj raspravi u Haagu sučeljavaju argumente kojima osporavaju presudu.
Tužitelji Norman Farrell i Peter Kvemer danas su odbacili navode Martinovićeve obrane o nepostojanju njegove svijesti o međunarodnom sukobu kod djela presude za kršenje Ženevskih konvencija, ocijenili da je raspravno vijeće ispravno procijenilo kada mu nije prihvatilo kao olakotne okolnosti nedokazanu dobrovoljnu predaju i pomaganje Bošnjacima u ratu, te da mu je zapovjedna uloga opravdano uzeta za otegotnu okolnost.
Tužitelji su kazali da obrana nije dokazala svoje tvrdnje o nepravičnom suđenju i kazni koja je nepravedna u odnosu na dosadašnju praksu ICTY-a.
Farrell i Kvemer posebno su osporavali navode branitelja Želimira Para o nepostojanju svijesti o međunarodnom karakteru sukoba kod Martinovića, čime je doveo u pitanje presudu za kršenje Ženevskih konvencija.
Odvjetnikovo inzistiranje kako načelo krivnje traži da temeljena obilježja djela moraju biti obuhvaćena sviješću počinitelja, što kod Martinovićeve osude za kršenje Ženevskih konvencija nije slučaj, izazvalo je široku raspravu u kojoj suci Žalbenog vijeća nisu bili zadovoljni objašnjenjima tužitelja.
Tužitelji su uglavnom citirali ranije presude ICTY-a koje su rješavale pitanje međunarodnog karaktera sukoba i svijesti počinitelja o tome, kao što su one u predmetima Tadić, Čelebići, Aleksovski, Blaškić te Kordić i Čerkez.
Posebno su citirali paragraf 311. iz žalbene presude Kordić-Čerkez u kojem stoji kako Načelo nullum crimen sine lege (nema zločina bez zakona) ne traži da optuženi zna određenu pravnu definiciju svakog elementa zločina koji je počinio. Dovoljno je da je svjestan činjeničnih okolnosti, odnosno da je strana država bila umiješana u sukob.
Dokazujući da je hrvatsko-bošnjački sukob imao međunarodni karakter na području Mostara, tužitelji su, među ostalim, naveli kako je 17 svjedoka na suđenju potvrdilo prisutnost Hrvatske vojske u Mostaru 1993., posebno pripadnika brigada Tigrovi i Munje na području Heliodoroma, sudjelovanje HVO-a i HV-a u sukobima s bošnjačkim snagama, kao i u deložacijama civila iz zapadnog Mostara.
Tužitelj Farrell citirao je i izjave više svjedoka optužbe, prema kojima je Mladen Naletilić od nekadašnjeg čelnika Herceg Bosne Mate Bobana, te hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrana Mate Bobana tražio da formira antiterorističku jednicu, koja je nazvana Kažnjenička bojna, a oružje i oprema za nju stizali su iz Hrvatske.
Branitelji su popodne kazali da žalbenu presudu očekuju za tri do četiri mjeseca.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati