VELIKA Britanija izuzela je iz sankcija ruskom energetskom divu Rosneftu plinsko polje Zohr u Egiptu, objavilo je danas ministarstvo financija. Krajem listopada Velika Britanija i SAD uveli su sankcije vodećim ruskim proizvođačima nafte Lukoilu i Rosneftu, uz obrazloženje da žele smanjiti ruske proračunske prihode za financiranje rata u Ukrajini.

U srijedu je pak britanska vlada izmijenila i dopunila opću dozvolu, koja sada omogućuje financijske transakcije i poslovne aktivnosti vezane za plinsko polje Zohr do listopada 2027. Većinski udio u tom egipatskom plinskom polju ima talijanski Eni, od 50 posto, dok ruski Rosneft ima 30 posto, a Mubadala Petroleum iz Ujedinjenih Arapskih Emirata drži 10 posto.

Ne navode razlog

Preostalih 10 posto vlasništvo je britanskog BP-a. Ministarstvo nije u dozvoli navelo zašto je izuzelo polje Mohr iz sankcija, a vlada nije odmah odgovorila na Reutersov upit da komentira izuzeće.

Poljem Zohr upravlja talijanski Eni, koji je nalazište i otkrio 2015. godine. Po veličini rezervi Zohr pripada u skupinu najvećih polja u Sredozemnom moru, prema procijenjenim geološkim rezervama od 850 milijardi prostornih metara plina.

Rosneft se projektu priključio u listopadu 2017., a proizvodnja plina započela je u prosincu 2017. U kolovozu 2019. proizvodni kapacitet uvećan je na planiranih 76 milijuna kubika plina dnevno, navodi ruska novinska agencija Interfax.

Eni namjerava u Egipat uložiti oko osam milijardi dolara, a u posljednje vrijeme pokrenuli su projekte bušenja diljem Mediterana kako bi povećali proizvodnju, napominje Reuters.

Što je još izuzeto iz sankcija?

Sredinom listopada London je do 14. listopada 2027. izuzeo iz sankcija i skupinu velikih naftnih i plinskih projekata u Azerbajdžanu i Kazahstanu u kojima sudjeluju Lukoil i Rosneft, podsjeća pak Interfax.

Uz polja Šah Deniz u Azerbajdžanu i Karačaganak u Kazahstanu, izuzeća uključuju i kompanije Kaspijski naftovodni konzorcij (CPC), Tengizchevroil, Južnokavkaski plinovod te azerbajdžansku kompaniju za opskrbu plinom AGSC.

Američko ministarstvo financija produljilo je pak u srijedu dozvolu za prodaju nafte iz ruskog projekta Sakhalin-2 Japanu do 18. lipnja 2026. godine. Većinski je vlasnik projekta ruski plinski Gazprom, a manjinski dioničari uključuju japanske tvrtke Mitsubishi i Mitsui, koje planiraju iz polja nabavljati u prvom redu ukapljeni prirodni plin.

Tokio je pak u četvrtak naznačio da računa i na opskrbu LNG-om. Japan je SAD-u i saveznicima u skupini G7 pojasnio svoju poziciju o energetskoj sigurnosti, rekao je u četvrtak glasnogovornik vlade Minoru Kihara.

"Nabava LNG-a u inozemstvu, uključujući i projekt Sakhalin-2, iznimno je važna za energetsku sigurnost Japana i nastavit ćemo blisku suradnju sa Sjedinjenim Državama i međunarodnom zajednicom kako bismo učinili sve da opskrba Japana LNG-om ne bude ometena", rekao je Kihara.