U NOĆI 23. lipnja 2016. nad Bruxellesom se nadvila oluja. Dok je kiša lijevala, a munje parale nebo nad sjedištem Europske unije, Britanija je glasala za izlazak. Idući dan osvanuo je siv i miran, no politička oluja tek je počela bjesnjeti. Deset godina kasnije, postavlja se pitanje je li Brexit više naštetio Ujedinjenom Kraljevstvu ili Europskoj uniji, piše The Guardian.

Nigel Farage, tadašnji čelnik britanske stranke Ukip, proglasio je EU "propalim projektom" i "mrtvacem". Čelnici krajnje desnice poput Marine Le Pen u Francuskoj, Geerta Wildersa u Nizozemskoj i Mattea Salvinija u Italiji pozivali su svoje zemlje da slijede britanski primjer. "Kad krene domino-efekt, ostat će samo Bugarska, Rumunjska i Grčka", izjavio je tadašnji bugarski premijer Bojko Borisov.

Domino-efekt koji se nije dogodio

Unatoč raspravama o Frexitu, Nexitu i Swexitu, nijedna država nije napustila Uniju. "Brexit je iz temelja promijenio EU", rekao je za Guardian Michael Roth, bivši njemački ministar za Europu. "Napuštanje kluba više se ne gleda kao rješenje, nego kao upozorenje."

"Iskustvo Brexita bilo je toliko štetno, skupo, komplicirano i složeno da je želja za nečim takvim diljem EU-a postala iznimno, iznimno mala", dodao je Roth.

Umjesto raspada, događa se suprotno - države stoje u redu za članstvo, dodatno potaknute ruskom invazijom na Ukrajinu i prijetnjama Donalda Trumpa. EU je ovog mjeseca započeo detaljne pregovore o članstvu s Moldavijom i Ukrajinom, a izgledi za pristupanje zemalja zapadnog Balkana bolji su no ikad u posljednjem desetljeću.

Island planira referendum o nastavku pristupnih pregovora, a potpora članstvu raste i u Norveškoj, iako je tamo i dalje u manjini. "Ujedinjeno Kraljevstvo samo je jedna od mnogih zemalja koje traže bliskije odnose", kazala je Heather Grabbe, bivša savjetnica Europske komisije.

Kao posljedica toga, dodala je, "Ujedinjeno Kraljevstvo palo je na listi prioriteta" Unije, koja se sada bavi ruskim ratom, gospodarskim natjecanjem s Kinom i "svakom ludosti koju je Trump danas napravio".

Lakše odlučivanje i novi prioriteti

Charles Michel, bivši belgijski premijer i predsjednik Europskog vijeća od 2019. do 2024., i danas osjeća žal zbog britanske odluke, ali zaključuje: "Brexit je olakšao donošenje odluka, u to nema sumnje." U razgovoru za Guardian rekao je kako je izlazak Britanije omogućio Uniji snažniji angažman u obrambenoj i sigurnosnoj politici, što se pokazalo "korisnom pripremom" za rusku invaziju.

Kao primjer naveo je Europski instrument mirovne pomoći, fond za financiranje vojne opreme i operacija u inozemstvu stvoren u ožujku 2021. Prvotno vrijedan 5 milijardi eura, fond je narastao na 17 milijardi eura, uz znatno veća dodatna sredstva za naoružavanje kontinenta i potporu Ukrajini.

Michel se prisjetio kako su nakon početka ruske invazije u veljači 2022. EU i Ujedinjeno Kraljevstvo bili ujedinjeni u potpori Ukrajini i sankcijama protiv Rusije. "Bili smo sustavno, spontano, vrlo bliski, bez potrebe za kompliciranim pripremnim alatima", kazao je. Ipak, dodao je da mu nedostaje britanski utjecaj na ekonomsku politiku i regulaciju tehnologije, poput umjetne inteligencije.

Neki euroskeptici također žale zbog Brexita. "Nedostaju nam, no istovremeno poštujemo odluku britanskog naroda", rekao je Nicola Procaccini, supredsjedatelj Europskih konzervativaca i reformista, euroskeptične frakcije u Europskom parlamentu.

Konzervativne snage jačaju

Procaccini, član nacionalističke stranke Braća Italije, smatra da se "iz iskustva Brexita nema što naučiti". Istaknuo je da je Italija jedna od osnivačica europskog projekta i dodao: "Ne možemo zamisliti Italiju izvan Europe."

Njegova šefica stranke, Giorgia Meloni, nekad je pozivala na izlazak Italije iz eurozone, što Procaccini danas naziva "lažnom viješću". Kao talijanska premijerka, Meloni je odavno promijenila smjer i surađuje s čelnicima desnog centra u EU, poput Ursule von der Leyen, na pitanjima potpore Ukrajini, migracija i deregulacije.

Procaccini vjeruje da konzervativne snage jačaju, navodeći kao primjer novi, stroži zakon EU o deportacijama, koji pripisuje "većini okupljenoj oko Giorgije Meloni" - širokoj koaliciji koja uključuje liberale, tradicionalne konzervativce i krajnju desnicu.

Ipak, mnogi ključni čelnici EU nalaze se u relativno slabim pozicijama, zbog čega je teško govoriti o čvrstom ideološkom zaokretu. Potpora njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu pala je na povijesno niske razine, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron u političkoj blokadi nakon izbora 2024.

Vrijeme za resetiranje odnosa?

Španjolski premijer Pedro Sánchez suočava se s korupcijskim skandalima, a poljskom premijeru Donaldu Tusku ispunjavanje obećanja otežava predsjednik države. Čak je i Meloni, koja vodi jednu od stabilnijih vlada, pretrpjela poraz na referendumu o pravosudnoj reformi.

Dugo je vremena Mađarska, s Viktorom Orbánom kao glavnim remetilačkim faktorom koji je ulagao veta na ključne odluke, pokazivala slabosti Unije. Nakon Orbánovog poraza na izborima, dužnosnici bloka razmatraju mehanizme kojima bi spriječili buduće blokade novih članica koje skrenu s demokratskog puta.

Heather Grabbe, danas analitičarka u ekonomskom institutu Bruegel, dugo tvrdi da su autoritarni akteri unutar EU veća prijetnja od Brexita. "Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je zahtjevan, ali pouzdan partner", rekla je, uspoređujući britansku provedbu odluka s Orbánovim kršenjem obećanja o potpori zajmu za Ukrajinu.

Nakon burnog razdoblja, odnosi između EU i Ujedinjenog Kraljevstva danas su prilično mirni. Dvije strane održat će 22. srpnja summit za "resetiranje" odnosa, s ciljem postizanja veterinarskog sporazuma, povezivanja sustava trgovanja emisijama i stvaranja programa mobilnosti mladih.

Ponovno pristupanje

Roth, koji sebe naziva "jastrebom po pitanju Brexita", kaže da su odnosi "prilično dobri - zapravo bolji nego što su mnogi očekivali" jer se Unija "više ne mora nositi s britanskom iznimnošću" unutar svojih institucija.

Michel očekuje da će EU reagirati "u pozitivnom duhu" ako bi Ujedinjeno Kraljevstvo ikada pokušalo ponovno pristupiti - "ako i kada se za to stvori spremnost kroz ozbiljnu domaću raspravu". Rekao je da je na Britancima da procijene je li ih koncept "globalne Britanije" učinio utjecajnijima, iako je njegovo osobno uvjerenje da je Ujedinjeno Kraljevstvo "slabije" nego dok je bilo članica EU.

Zasad nitko ne smatra ponovno pridruživanje Ujedinjenog Kraljevstva ozbiljnom opcijom. Jedan visoki diplomat EU rekao je za Guardian: "Po mnogim pitanjima, dok su Britanci bili dio EU, bili smo veliki istomišljenici - oko unutarnjeg tržišta, slobodne trgovine, transatlantskih odnosa - i u tom smislu nam Ujedinjeno Kraljevstvo nedostaje. No, to je sada činjenica i nema mjesta nostalgiji."