KADA je anonimna Britanka otkrila da su njezine intimne fotografije bez pristanka objavljene na jednoj internetskoj stranici, očekivala je pomoć policije. Umjesto toga, policajci su je upozorili da bi i sama mogla prekršiti zakon ako bude istraživala gdje su sve slike podijeljene. Novo izvješće pokazuje da su društvene mreže i policija iznevjerili žene koje su doživjele nasilje na internetu, a mnoge od njih tvrde da se njihove prijave ne shvaćaju ozbiljno, piše The Guardian.

Dali su joj letak o internetskoj sigurnosti i uputili je da se obrati tehnološkim kompanijama, uz napomenu da ne očekuje previše. Nakon toga su zaključili slučaj. "Policajac nas je zvao u svako doba. Njegov pristup slučaju bio je bezosjećajan, neprimjeren i s elementima mizoginije, a svodio se na okrivljavanje žrtve", prisjetila se.

Hakirani su joj profili na Facebooku, Instagramu i Snapchatu, kao i profili još nekoliko žena, a fotografije su ukradene iz privatnih poruka. Događaj je, kaže, bio iznimno potresan. Na platformi gdje su slike objavljene korisnici su ostavljali uvredljive poruke.

"To iskustvo u meni je izazvalo bijes, bol i nesigurnost"

Jedan je stranac iskoristio njezine osobne podatke, uključujući imena, škole i poveznice na društvene mreže, kako bi je izravno kontaktirao. "Osjećala sam se potpuno izloženo, kao da me proganja zajednica anonimnih perverznjaka", rekla je. "To iskustvo u meni je izazvalo bijes, bol i nesigurnost", dodala je.

Poput mnogih žena sa sličnim iskustvima, veći dio života preselila je izvan interneta i više se ne osjeća sigurno u online okruženju. Novo izvješće organizacija Refuge i End Violence Against Women (EVAW) pokazuje da su za mnoge žene zlostavljanje, uznemiravanje i mizogini sadržaj postali "prihvaćen rizik" boravka na internetu.

U izvješću se ističe da se stanje nije promijenilo iako je regulatorna agencija Ofcom još prije godinu dana uvela dobrovoljne smjernice za tehnološke tvrtke o suzbijanju nasilja nad ženama i djevojkama.

"Ne bismo očekivali takav odgovor kod drugih zločina"

Zbog traumatičnog iskustva s prijavom angažirala je odvjetničku tvrtku Leigh Day. Uspjeli su ishoditi da Ofcom pokrene službenu istragu protiv platformi i da policija ponovno otvori kaznenu istragu. Ipak, Britanka stiče kako i dalje nije jasno koliko će ti postupci trajati.

Problem u ovakvim slučajevima djelomično leži u tome što počinitelji mogu biti bilo gdje u svijetu i mogu sakriti svoje IP adrese. No, ona tvrdi da se to ne razlikuje od drugih oblika kibernetičkog kriminala i da ne bi smjelo biti prepreka za djelovanje. "Ne bismo očekivali takav odgovor kod drugih ozbiljnih i složenih zločina, poput terorizma", poručila je.

Izvješće organizacija Refuge i EVAW pokazalo je da većina žena u sličnim situacijama svoja iskustva nije prijavila ni platformama ni policiji. One koje jesu, često su ocijenile odgovor lošim. Mnoge su imale osjećaj da njihove pritužbe nisu shvaćene ozbiljno, a kao rješenje im je sugerirano da prilagode vlastito ponašanje. Reakcija je često izostala ili je bila prespora.

O samoubojstvu je razmišljalo 15% žrtava

Istraživanje provedeno na 2000 žena za potrebe izvješća pokazalo je da policija uopće nije istražila slučajeve kod 17 posto žena koje su podnijele prijavu. Utvrđeno je i da je gotovo polovica (47 posto) ispitanica u dobi od 16 do 24 godine doživjela nasilje na internetu, dok se svaka četvrta susrela s mizoginijom ili seksualnim nasiljem.

Svaka peta žena bila je žrtva uhođenja, nadzora, uznemiravanja ili kontrole. Njih 18 posto doživjelo je zlostavljanje dijeljenjem slika, što uključuje primanje neželjenih fotografija ili objavu njihovih intimnih fotografija bez pristanka. Devet posto žena iskusilo je "doxing", odnosno objavu osobnih podataka poput brojeva telefona i adresa.

Gotovo svaka treća žena svih dobnih skupina bila je pogođena ovim problemom, a svaka sedma je zbog toga napustila društvene mreže. Za 15 posto ispitanica razina zlostavljanja bila je toliko teška da su razmišljale o samoubojstvu.

Traži se bolja edukacija policije

Istraživanje je otkrilo i da je svaka šesta žena u dobi od 16 do 24 godine od AI chatbotova dobila savjete o spojevima, seksu i vezama koje je smatrala neprimjerenima, nezdravima ili nesigurnima. Gemma Sherrington, izvršna direktorica organizacije Refuge, rekla je da su Ofcomove smjernice pozitivan korak.

No, dodala je da regulator "mora ići puno dalje u pozivanju tehnoloških tvrtki na pravnu odgovornost za borbu protiv normalizacije mizoginije, kažnjavanju počinitelja i osiguravanju sigurnosti svih žena".

U izvješću se također traži bolja edukacija policije i tužitelja o tehnološki potpomognutom zlostavljanju, osnivanje novog povjerenstva ili ureda pravobranitelja za internetsku sigurnost i ciljano financiranje specijaliziranih službi. Autori pozivaju i da se Ofcomu daju ovlasti za brže i odlučnije djelovanje.

"Pokazali smo da nećemo oklijevati"

"Rješavanje problema koji nerazmjerno pogađaju žene i djevojke na internetu naš je glavni prioritet. Zakon je jasan: tehnološke tvrtke moraju ukloniti nezakonit sadržaj čim za njega saznaju, uključujući uznemiravanje, uhođenje, prijetnje nasiljem i zlostavljanje", poručio je glasnogovornik Ofcoma.

"Također se borimo protiv širenja nezakonitih intimnih fotografija i prisiljavamo tehnološke tvrtke da zaustave takav sadržaj na svojim platformama. Postrožujemo i naše pravilnike kako bismo uveli kraće rokove za uklanjanje sadržaja", dodao je.

"Pokazali smo da nećemo oklijevati s djelovanjem kada tvrtke zakažu. Trenutačno vodimo istrage protiv tri servisa zbog sumnje da nisu spriječili korisnike u pristupu ilegalnim slikama intimnog zlostavljanja i drugom nezakonitom sadržaju.

Vlada: Ofcom ima našu punu podršku

Radimo na tome da te istrage zaključimo što je brže moguće, uz pravedan, strog i transparentan postupak", poručio je. Oglasio se i glasnogovornik vlade. "Ovo izvješće otkriva razmjere problema, što je potpuno neprihvatljivo. Poduzimamo neke od najodlučnijih koraka na svijetu kako bismo zaštitili žene na internetu.

Platforme imaju zakonsku obvezu ukloniti nezakonit sadržaj, a Ofcom ima našu punu podršku da poduzme stroge mjere protiv onih koji to ne čine. Također zahtijevamo da platforme uklone intimne slike objavljene bez pristanka unutar 48 sati od prijave, a u nekim slučajevima viši menadžment može i osobno odgovarati", izjavio je.