EKONOMIJA Velike Britanije bit će vrlo vjerojatno najteže pogođena od svih preostalih europskih ekonomija, upozorila je Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

Procjenjuje se da će britanska ekonomija u 2020. godini doživjeti pad od čak 11,5 posto, što će za malo nadmašiti padove Njemačke, Francuske, Španjolske i Italije, navodi OECD. 

Da se pojavi drugi val pandemije koronavirusa, britanska ekonomija bi pala za čak 14 posto. 

"Kriza će baciti veliku sjenu na države širom svijeta", navodi OECD, prenosi BBC.

U svom izvješću OECD navodi tzv. scenarij s jednim udarcem na ekonomiju, bez prisutnosti drugog, koji će se na europske ekonomije odraziti ovako - Francuskoj se procjenjuje pad od 11,4 posto, Španjolskoj 11,1 posto, 11,3 posto Italiji te 6,6 posto Njemačkoj.

Velika Britanija nije jedina koja će pretrpjeti veliku štetu

OECD zaključuje da će težak pad britanske ekonomije biti samo odraz strogih mjera uvedenih u borbi protiv širenja zaraze koronavirusom, odnosno zbog prestanka rada uslužnih djelatnosti na kojima se velikim dijelom temelji britanski BDP. Uslužni sektor uključujući financijske usluge, ugostiteljstvo i turizam čini tri četvrtine britanskog BDP-a. 

Ususret OECD-ovom izvješću kancelar Rishi Sunak ističe da Velika Britanija nije jedina koja će pretrpjeti takvu štetu. 

"Kao i mnoge države širom svijeta, primjećujemo značajan utjecaj koronavirusa na našu državu i njenu ekonomiju. Neočekivane akcije koje smo poduzeli u svrhu spašavanja ljudi i tvrtki osigurat će da naš gospodarski oporavak bude brži i jači", dodao je. 

Kancelarka Anneliese Dodds dodala je da je OECD-ov izvještaj duboko zabrinjavajući za Veliku Britaniju, koja je posebno teško pogođena krizom uzrokovanom koronavirusom. 

"Neuspjeh vlade da svlada zdravstvenu krizu, kašnjenje s lockdownom i kaotično loše upravljanje izlaskom iz njega pogoršavaju utjecaj krize na ekonomiju", kazala je Dodds. 

Britanski oporavak neće biti brz poput V-krivulje, nego neizvjesno spor u obliku U-krivulje

Središnje otkriće OECD-ovog predviđanja jesu očekivanja ili nade u nagli povratak ekonomije na staro. Riječ je o tzv. V-obliku krivulje koja označava brzi pad, ali i brzi rast, odnosno povratak. No to se u Velikoj Britaniji sada ne događa. Kako kaže glavni tajnik Angel Gurria, britanski oporavak opisat će krivulja više nalik na slovo U te je pitanje koliko će dugo trajati razdoblje u kojem će Britanija biti na dnu slova U. 

Takvi obrasci oporavka ekonomije ne odražavaju se jednako u svim zemljama svijeta.

Ako se ne pojavi drugi val zaraze, Velika Britanija će biti najteže pogođena zemlja

U slučaju da ne bude drugog vala, predviđanja su da će Velika Britanija ostati najteže pogođena zemlja koronakrizom ove godine, iako sa samo malo lošijim rezultatom od Italije i Francuske. Za one koji vole reći da je čaša napola puna, predviđa se i najveći rast u Velikoj Britaniji, od čak devet posto za 2021. godinu. No to je prilično neutješna nagrada, navodi BBC u svom tekstu. 

Razlog je taj što je britanska ekonomija posebno izložena kao trgovinska ekonomija sa značajnim uslužnim i turističkim sektorima. No to je i zemlja koja je među najteže pogođenima pandemijom koronavirusa. 

Ovaj udarac na britansku ekonomiju dolazi unatoč mnogo hvaljenom brzom odgovoru vlade koja je desecima milijardi funti spašavala više milijuna radnika. 

Ali to je i nacija koja je među najteže pogođenim temeljnom pandemijom.

Utjecaj pandemije na britansko gospodarstvo složen zbog neuspjelih dogovora s Europskom unijom

OECD je u svom izvješću također spomenuo da je pandemijski utjecaj na britansko gospodarstvo vrlo složen zbog neuspjelog potpisa trgovinskog sporazuma s Europskom unijom i novih trgovinskih prepreka s Europskom unijom na koncu ove godine. OECD preporučuje privremeno produljenje boravka Ujedinjenog Kraljevstva na jedinstvenom tržištu. To je savjet koji je vlada dosad zanemarivala. 

Još je važnije da OECD suptilno ukazuje na to da jedan paket za spašavanje gospodarstva nije dovoljan. Krajem proteklog tjedna Nijemci su najavili golem poticaj ekonomiji od četiri posto, uključujući nagli pad PDV-a i značajne subvencije za kupovinu automobila. 

OECD-ov izvještaj samo je pozivnica da se učini više. I uskoro će na vidjelo izaći stvarni ekonomski podaci, za razliku od predviđanja poput ovog, dodaje BBC-jev analitičar, te zaključuje da će se u petak objaviti izvještaj o BDP-u za travanj, koji je Velika Britanija provela u potpunom lockdownu. 

OECD je dodao da se pandemija počela stišavati u mnogim zemljama te da su se gospodarske aktivnosti počele povećavati, ali se ne očekuje uvjerljiv oporavak. Ekstremno neizvjesni su izgledi oporavka javnog zdravstva. Šefica ekonomista OECD-a Laurence Boone kaže da je pandemija uzrokovala izravne i dugoročne posljedice za ljude, firme i vlade. 

"Bit će potrebne izvanredne politike kojima ćemo se pokrenuti prema oporavku. Čak i ako poraste rast u nekim sektorima, cjelokupna aktivnost neko će vrijeme biti prigušena", dodala je Boone. 

OECD pripremio dva scenarija za budućnost, prognoze nisu lijepe. Najviše će stradati najugroženije skupine

OECD je pripremio i dva scenarija za budućnost. Ovise o tome kako će se pandemija odvijati, odnosno hoće li doći do drugog vala zaraze prije kraja ove godine. 

Ako se drugi val dogodi, dvije zemlje - Francuska i Španjolska - ove bi godine pretrpjele još gori pad gospodarskih aktivnosti od Velike Britanije. Izvještaj opisuje oba scenarija kao otrežnjujuće, ali u svakom slučaju, nakon duboke recesije koja se sada razvija, uslijedit će spori oporavci. 

U gorem scenariju, globalna bi se ekonomija ove godine mogla smanjiti za 7,6 posto, ističe OECD. 

Ta je brojka znatno gora od predviđanja drugih agencija, poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, koje upozoravaju na visoku razinu nesigurnosti u vezi s njihovim prognozama. Do kraja 2021. godine, OECD ističe da bi mnoge zemlje mogle izgubiti pet, šest ili više godina rasta prihoda. 

Utjecaj potencijalne nove krize na život bit će posebno izražen kod najugroženijih skupina. 

OECD također kaže da je pandemija ubrzala prelazak s onoga što naziva "velika integracija" u "veliku fragmentaciju".

To je u suštini udarac globalizaciji, odražavajući se na dodatnim trgovinskim i investicijskim ograničenjima i mnogim granicama koje su barem zatvorene dok traje zdravstvena kriza.