Britanski medicinski časopis dr. Kurjaka prokazao kao plagijatora
PROČELNIK ginekološke katedre na Medicinskom fakultetu, u Hrvatskoj jedan od najpriznatijih ginekologa, poznat i po aferi s jajnim stanicama, dr. Asim Kurjak, našao se pod udarom jednog od najuglednijih međunarodnih medicinskih časopisa British Medical Journala (BMJ), koji Kurjaka proziva zbog plagiranja znanstvenih radova, prenosi Business.hr.
O temi je vrlo oštar tekst napisao Iain Chalmers, urednik oksfordske znanstvene biblioteke James Lind, koji je u časopisu objavio članak na temu profesionalnog morala i pojavi plagijata u znanosti te njihovoj ozbiljnost i težini u znanstvenoj i medicinskoj zajednici.
Krajem osamdesetih Chalmers je tražeći informacije o epiduralnim analgeticima u porodu, sasvim slučajno otkrio stručni članak Asima Kurjaka i Johna Beazleya objavljen 1974. u tadašnjem jugoslavenskom stručnom medicinskom časopisu Acta Medica Jugoslavica. Tada je primijetio da je polovica rada prepisana iz tri godine ranije publiciranog članka objavljenog u Journal of Obstetrics and Gynaecology of the British Commonwealth, ali drugih autora.
Chalmers je nakon toga kontaktirao dr. Beazleya koji je bio iznenađen otkrićem svojeg potpisa stavljenog pod rad na kojem nije radio. Kurjak pak, navodi Chalmers, nije želio komentirati sporni članak, koji je bio očiti plagijat.
Iain Chalmers je o svemu obavijestio tada glavnog urednika časopisa, koji je rekao da će slučaj riješiti tako da ne naškodi ugledu danas uvaženog profesora. Potom je tražio kopiju bilo kakve obavijesti da je objavljeni rad ustvari plagijat, no nije ju dobio.
Zbog toga je o slučaju izvijestio dekana zagrebačkog Medicinskog fakulteta Matu Granića koji mu je odgovorio kako će biti formiran poseban odbor prodekana koji će razmotriti "slučaj Kurjak".
Nakon nekog vremena Chalmers je službeno obaviješten o okončanju razmatranja Kurjakovog rada, te je dobio dopis u kojem se navodi kako je Kurjak "svjestan pogreške iz mladih dana".
Granić je također molio britanskog kolegu za razumijevanje, jer se Kurjaku "nešto slično više nije ponovilo", a objava afere bi mogla narušiti Kurjakov ugled, što bi naštetilo i hrvatskoj znanstvenoj zajednici u kojoj je Kurjak glasio kao vrijedan i zaslužan znanstvenik na području ultrazvučne dijagnostike.
"Sada jako žalim što sam pristao na zahtjev za taktičnim tretmanom Kurjakova prijestupa", kaže Chalmers te otkriva: "Prije četiri godine otkriveno je da je dr. Kurjak plagirao i materijal jednog norveškog doktorata i objavio ga kao poglavlje u knjizi i to kao koautor zajedno s jednim hrvatskim kolegom."
Kopiju doktorata Kurjaku je dvije godine ranije dao sam autor H. G. Blaas, a nakon što su izdavači knjige bili obaviješteni o plagijatu, zaustavili su distribuciju knjige i ponovno je izdali bez Kurjakova poglavlja.
Prof. Kurjak i koautor plagiranog teksta nisu porekli optužbe nego su im pokušali umanjiti važnost.
Plagirani norveški autor Blaas i njegov mentor Eik Nes obavijestili su Međunarodno društvo za ultrazvuk u porodništvu i ginekologiji, koje je donijelo odluku da se Asim Kurjak isključi iz članstva društva u iduće tri godine.
Norveški su istraživači o plagijatu u ožujku 2002. obavijestili i tadašnjeg dekana Medicinskog fakulteta Borisa Labara, ali im na njihovo pismo nikada nije odgovoreno.
Međutim, plagijat iz 1974. godine pokazao se još gorim nego što se tretirao kad je otkriven krajem osamdesetih. Otkriveno je da je Kurjak kao svoj rad podvalio ne jedan nego dva tuđa znanstvena rada, spajajući ih u jedan. Rad znanstvenika Noblea i drugih autora objavljen je 1971. godine, a drugi je rad ukraden od autora Pearsona i Daviesa.
Budući da su i plagirane brojke u samom radu neznatno mijenjane, "to nije samo plagijat nego i znanstvena prevara", smatra Chalmers.
"Čini se da on još uvijek misli kako može nastaviti raditi na taj način bez posljedica. Ovakvo kontinuirano ponašanje suprotno je znanstvenim načelima i pobuđuje ozbiljnu sumnju u pouzdanost njegovih radova, a unatoč dosadašnjoj povijesti znanstvenih prijestupa profesor Kurjak još očito uživa veliki ugled, ne samo u Hrvatskoj već i među mnogim porodničarima u inozemstvu", začuđen je Chalmers.
Smatra kako bi Sveučilište u Zagrebu trebalo poduzeti korake da provjeri mogu li se 243 publikacije za koje trenutačno Medline navodi da im je autor ili koautor dr. Kurjak smatrati pouzdanim izvještajima o radu samoga Kurjaka.
Index.hr/Bussines.hr/British Medical Journal

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati