Foto: Facebook

BROJNE ugledne svjetske novine posljednjih su tjedana i mjeseci opsežnim člancima komentirale snažno desno skretanje Hrvatske koje je posebno izraženo nakon dolaska nove vlasti.

Ovog puta to je učinio britanski tjednik New Statesman koji pod naslovom "Učinimo Hrvatsku ponovo jakom: Kako se fašizam pojavio u najmlađoj zemlji Europske unije". Prvi dio naslova, očito je aluzija na kontroverzne stavove Donalda Trumpa i njegov moto o vraćanju ponosa SAD-u.

U članku autor Joji Sakurai analizira razvoj situacije u Hrvatskoj.

"Četrnaestog svibnja, na tisuće Hrvata okupili su se na polju u južnoj Austriji kako bi prisustvovali misi održanoj u čast fašističkim vojnicima ubijenim na kraju Drugog svjetskog rata", kaže autor u uvodu dodavši da je zrakom odjekivao ustaški "Za dom spremni".

Naravno, kako obično biva u stranim člancima koji se bave Hrvatskom, autor dio članka koristi kako bi neupućenom čitatelju pojasnio situaciju. A u Hrvatskoj se, kaže autor, radi o pozravu i ideologiji povezanim s "nacističkom marionetom koja je u logorima smrti pobila desetke tisuća Židova, Roma i Srba".

"Među VIP gostima na komemoraciji u prednjem redu sjedio je Branimir Glavaš, osuđeni ratni zločinac iz ratova devedesetih. Malo dalje bio je Zlatko Hasanbegović, novi hrvatski ministar kulture, a blizu njega i Tomislav Karamarko, vođa desničarske Domoljubne koalicije koja je na vlast došla u siječnju", kaže tekst britanskog tjednika sa stogodišnjom tradicijom.

Sudjelovanje samog vrha vlasti na komemoraciji u Bleiburgu je, smatra autor, jedan od najjačih dokaza da je najmlađa članica EU skrenula oštro desno. U kontekst Hrvatske se, što nije rijetko, u ovakvim člancima spominju Orbanova Mađarska i Poljska. Iznimka nije ni ovaj članak, ali je ipak sva pažnja usmjerena prema Hrvatskoj.

"U Hrvatskoj više brinu o mrtvima nego o živima"

"Zlatko Hasanbegović je ustaški revizionist", otvoren je autor koji spominje prošlogodišnju emisiju Otvoreno i njegovu izjavu o antifašizmu kao floskuli.

Kao glavni uzrok rasta desnog ekstremizma, gore spomenuti novinar vidi ekonomsku krizu, visoku nezaposlenost, javni dug. Na sve se to, kaže, nadovezala izbjeglička kriza koja je dodatno podigla tenzije u hrvatskom društvu.

Britanski tjednik zaključuje da je najveći broj desnih revizionista prisutan u ruralnim sredinama, ali nije imuna ni urbana mlađa populacija. Većina ljudi je, kaže članak, indiferentna jer su desne i lijeve stranke jednako ogrezle u korupciju i kriminal.

U članku se spominje i problematika velikog broja ratnih veterana koji su bili politički aktivni u postavljanju desne opcije na vlast. Mnogi od njih, smatra autor, nakon iskustva ratova devedesetih s nostalgijom gledaju prema vremenu NDH.

"Čini se da u Hrvatskoj ljudi više brinu o mrtvima nego o živima", zaključuje autor članka.