NEDAVNO je na Indexu objavljen članak sa statistikom o nastavljanju trenda smanjivanja učenika za 1% godišnje u Hrvatskoj, i tu tom članku je navedeno kako je zanimljivo da se u istom tom razdoblju broj učitelja ravnomjerno povećao.

Uz svaku objavljenu statistiku važno je podatke promatrati u širem kontekstu, jer se iste brojke mogu različito tumačiti. Bez poznavanja školskog sustava lako je izvući pojednostavljen ili pogrešan zaključak. To se vidi i po komentarima na društvenim mrežama, gdje je članak podijeljen.

Bitno je da riječ "zaposlen" u školstvu može značiti i ugovor na određeno, kad je netko recimo na bolovanju ili porodiljinom ili roditeljskom dopustu, pa tada brojka nastavnika može silovito prividno porasti , a da to nije kadar zaposlen na neodređeno. To je kao kad "padne nezaposlenost" kad se ljudi zaposle na sezonskom radu.

Dakle, i tu je bitna interpretacija brojki. U demografsku politiku pak ne bih ulazila, ali bih se kao učiteljica vrlo rado osvrnula na neke aspekte struke koje javnost možda ne zna.  

Povećanje broja učitelja na broj djece po razrednom odjelu je dobra stvar

Povećanje broja učitelja na broj djece po razrednom odjelu je dobra stvar, a ne loša kao što se često pokušava plasirati u javnosti.  Smanjenje s 30 učenika po razrednom odjelu na 20  znači povećanje kvalitete nastave - učitelj ima više vremena za svakog učenika, lakše uočava poteškoće te nastavu može prilagoditi različitim sposobnostima i interesima učenika.

Učenici tad više sudjeluju u nastavi jer češće dolaze na red i dobivaju više povratnih informacija o svom radu. Suvremena nastava podrazumijeva dosta rada u paru, skupinama i grupama i tada je lakše nadzirati učenike tijekom praktičnih aktivnosti, pokusa ili izvanučionične nastave. 

Danas većina razrednih odjela, zbog inkluzije, ima djecu s raznim poteškoćama koji često nemaju asistenta u nastavi, a toj djeci se učitelji moraju dodatno posvetiti, nastojeći ne zanemariti ostalu djecu.

Osjetna razlika u radu

Svatko tko je radio u nastavi osjetio je tu razliku između rada u razredima s 25 i kad s broj smanji na 20 učenika - dinamika koja se mijenja, dublje i kvalitetnije obrađeno gradivo, više toga se stigne. Naravno da i tu postoje iznimke, ali sva istraživanja na tu temu dovode u korelaciju bolje rezultate i manji broj učenika.

Sociolog Malcolm Gladwell u svojoj knjizi "Iznad prosjeka" opisuje upravo ta istraživanja i navodi na zaključak kako je oko 18 učenika idealni broj djece za kvalitetnu nastavu. 

Što je standard?

Hrvatski Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja u članku 8. navodi "Optimalan je broj učenika u razrednom odjelu 20, a najmanji 14, najviši 28 učenika". Dok nam je gornja granica 28 učenika, a ne 24 (što je ogromna razlika za one koji rade u tim razredima) kvaliteta nastave pati.

Najveće istraživanje na tu temu, naziva Project STAR, pokazuju da manji razredi pogotovo u prvim godinama školovanja mogu pozitivno utjecati na ukupan školski uspjeh, osobito u čitanju i matematici, što je baza svega za daljnje školovanje. 

Finsko školstvo

Usporedimo se s finskim školstvom koje nam, zbog izvrsnih rezultata na PISA i PEARLS testovima služi kao uzor. Tamo doista jest prosječan broj učenika po razrednom odjelu 18, a uz to u jednom razrednom odjelu radi istovremeno po dva, a nekad i tri nastavnika. To zahtjeva ogroman novac koji se svjesno ulaže u povećanje kvalitete obrazovanja, a sami smatraju da time doprinose kvaliteti standarda države.

Hrvatska će na tom putu morati još dugi niz godina provesti u smanjenju broja djece proporcionalnom povećanju nastavnika da bi se iole približila tom modelu. Hrvatska izdvaja oko 3% iz proračuna na školstvo (to je ispod OECD prosjeka koji je oko 4,5 do 5%) dok Finska izdvaja oko 6% iz proračuna, pa tu možemo slobodno interpretirati da Hrvatska nastoji uštediti na školstvu.

Finska je prije 50ak godina imala reformu gdje je dugoročni cilj bio uložiti u učitelje, što je značilo povećanje plaća jer je to dovelo do pozitivne selekcije učiteljskog kadra - veća konkurencija za bolje plaćene poslove. U Hrvatskoj učitelji odlaze iz školstva, pa ravnatelji zadnjih godina muku muče kako doći do kadra, a tu prednjači nedostatak kadra iz STEM područja. O finskom školstvu se više može pročitati ovdje.

Naši učenici ispod prosjeka

Nadalje, rezultati hrvatskih učenika na međunarodnim OECD istraživanjima naziva PISA koji se u Hrvatskoj provodi od 2006. godine, pokazuju na to da su naši učenici nešto ispod OECD prosjeka.

Na stranici Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje nalaze se tablice i grafovi koji analiziraju rezultate učenika po zemljama i po područjima koji se testiraju. Vrlo brzo se, ako se bar malo istraži koliko pojedina zemlja ulaže u školstvo, vidi povezanost uloženog novca u školstvo s rezultatima na testiranjima. Rekli bi u narodu "koliko para toliko muzike". 

Da, treba povećati broj učitelja

Ukratko, treba povećati broja učitelja na broj djece, treba osigurati veliku količinu plaćenih asistenata za pomoć djeci s poteškoćama, potrebni su materijalni uvjeti u vidu velikih škola i opreme, dodatnog kadra - psihologa, pedagoga, logopeda u svim školama, medicinskog osoblja te svima kvalitetne edukacije. Treba pozitivna selekcija kadra i dugoročna strategija sustavnog ulaganja novca.

A kad se objavi da se broj nastavnika povećao, bilo bi poželjno imati velike, sretne naslove o povećanju kvalitete rada u nastavi jer sva istraživanja upućuju upravo na to. 

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala