BUGARI u nedjelju izlaze na predsjedničke izbore u čijem su središtu sigurnosna pitanja, nakon niza napada bespilotnim letjelicama na trgovačke brodove na Crnom moru kojima se rat u Ukrajini približio njihovim obalama.

Tijekom proteklih tjedana pogođena su četiri broda u vodama bugarske isključive gospodarske zone. Dva su potonula, a 21 mornar vodi se kao nestao. Premijer Rumen Radev, zagovornik dijaloga s Moskvom, ipak je 13. listopada pozvao rusku veleposlanicu na razgovor.

Iako njegova vlada smatra da ti napadi služe interesima Rusije, također ističe da u ovoj fazi nema dokaza kojima bi joj se formalno pripisala odgovornost.

Odaziv bi mogao ostati ispod 40 posto

U ispitivanjima javnog mnijenja favoritkinja je aktualna predsjednica Iliana Jotova, bliska suradnica premijera. Bivša novinarka je u siječnju naslijedila Radeva, koji je podnio ostavku na dužnost predsjednika kako bi vodio kampanju, pobijedio na izborima i postao premijer.

Jotova je istaknuta članica Socijalističke stranke, a od 2007. do 2017. godine bila je zastupnica u Europskom parlamentu. Prema anketi instituta Market Links objavljenoj u srijedu, Iliana Jotova, koja sutra navršava 62 godine, uživa potporu 47.3 posto ispitanika, dok Andreja Đurova, pedesetogodišnjaka kojeg podupire prozapadna oporba, podržava 30.6 posto ispitanika.

Odaziv na izborima, na kojima se natječe 27 kandidata, mogao bi ostati ispod 40 posto. U slučaju pobjede u drugom krugu izbora predviđenom za 1. studenoga, Iliana Jotova postala bi prva žena izabrana na predsjedničku dužnost u toj balkanskoj zemlji, članici Europske unije sa 6.4 milijuna stanovnika.

Zemlja duboko podijeljena u pogledu odnosa s Moskvom

Igrajući na domoljubnu kartu, kampanju je započela ispred Zlatne crkve u Velikom Preslavu, bivšoj prijestolnici Prvog Bugarskog Carstva. Također je uputila brojne pozive na nacionalno jedinstvo i borbu protiv siromaštva, a okončanje rata u Ukrajini učinila je središnjom temom svoje kampanje, obećavši da će biti “predsjednica mira”.

Ne dovodeći u pitanje članstvo Bugarske u EU-u i NATO-u, Jotova kritizira nastavak pružanja vojne pomoći Ukrajini i zauzima se za pregovore između Moskve i Kijeva. “Ne treba nam Koalicija voljnih za Ukrajinu, nego Koalicija za mir u Ukrajini”, izjavila je na jednom predizbornom skupu, referirajući se na savez europskih zemalja koje podržavaju Kijev.

Povijesno bliska Rusiji, Bugarska je duboko podijeljena u pogledu svojih odnosa s Moskvom. Prema politologu Parvanu Simeonovu, osnivaču agencije za ispitivanje javnog mnijenja Myara, ovi predsjednički izbori sučeljavaju dvije vizije Bugarske: “konzervativnu, narodnu i okrenutu Istoku” i “prozapadnu, elitističku i liberalnu”.

Đurov zagovara čvrsto euroatlantsko usmjerenje

Suprotstavljajući se Iliani Jotovoj, Andrej Đurov, bivši viceguverner Bugarske narodne banke i bivši vršitelj dužnosti premijera, oštro kritizira vanjsku politiku Rumena Radeva. Kao zagovornik čvrstog euroatlantskog usmjerenja, smatra da je “diplomacija nužna, ali ne zamjenjuje ni odvraćanje ni saveze”.

Uz potporu apsolutne većine u parlamentu, u zemlji u kojoj je od 2021. godine održano osam parlamentarnih izbora, Radev je u lipnju prekinuo isporuke oružja iz zaliha bugarske vojske Ukrajini, a potom je najavio i povlačenje Sofije iz Koalicije voljnih.

Bugarska vojna industrija ipak nastavlja opskrbljivati Ukrajinu. Unatoč pacifističkoj retorici, Iliana Jotova nedavno je svečano otvorila novo postrojenje u tvornici Arsenal, najvećem proizvođaču oružja u državi, smještenoj u Kazanlaku u središnjem dijelu zemlje.

Ograničene ovlasti

Mnogi građani Sofije ipak umanjuju važnost izbora. “Predsjednik nema stvarnu moć, vlast uglavnom drži parlament. Predsjednik ništa ne može promijeniti”, izjavila je za AFP 22-godišnja prodavačica Aleksandra Botkova.

“Ovi izbori nemaju nikakvog značaja”, dodao je 65-godišnji električar Plamen Nikolov.

U bugarskom parlamentarnom sustavu predsjednik ima uglavnom predstavničku ulogu, ali raspolaže pravom veta na zakone i vrhovni je zapovjednik oružanih snaga.

Međutim, zamjenica ravnatelja Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), Vesela Černeva, smatra suprotno: “Ovi su izbori važni jer predsjednik simbolizira nacionalno jedinstvo i strateško usmjerenje zemlje”.