POTPREDSJEDNIK vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je tijekom obilaska izgrađenog nadvožnjaka Križevci u sklopu projekta izgradnje i obnove drugog željezničkog kolosijeka Križevci - mađarska granica izjavio da je gradnja te pruge jedan od najskupljih prometnih projekta nakon Pelješkog mosta.

Riječ je o 350 milijuna eura vrijednom projektu koji se sufinancira iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), a radovi se trenutno izvode duž cijele dionice duge 42.6 kilometara. Radovi su izvedeni u 50-postotnom obimu i vjeruje se da će biti okončani najkasnije do početka 2025. godine, kazao je Butković.

"Danas ulažemo 3.5 milijardi eura u prometnu infrastrukturu, a od tog iznosa otprilike milijarda eura odlazi u obnovu željezničke infrastrukture", naglasio je Butković te dodao da je Hrvatska u proteklim godinama autoceste izgradila gotovo u cijelosti. Ulaže se i dalje u obnovu i gradnju cesta, ali sljedeće desetljeće bit će obilježeno najvećim dijelom ulaganjem u željeznicu.

Butković se dotaknuo i gradnje drugog željezničkog kolosijeka na dionici Križevci - Dugo Selo, koja je izgrađena u nešto više od 70-postotnom obujmu, ali je u međuvremenu konzorcij koji je gradi zapao u poteškoće. "Sada smo u situaciji da na pažljiv i taktičan način projekt privedemo kraju. Odredili smo da ta dionica bude najkasnije otvorena kad i dionica Križevci - Koprivnica - mađarska granica", rekao je Butković i naglasio da je cilj ne raskinuti ugovor s tvrtkama angažiranima na projektu Križevci - Dugo Selo jer bi u tom slučaju one najvjerojatnije propale.

"Kašnjenja na realizaciji gradnje pruge Križevci - mađarska granica ne dolaze u obzir, ali dionica do Dugog Sela premašila je doista sve rokove", naveo je Butković.

"Uskoro počinje nova financijska perspektiva"

Izvijestio je da će 1. siječnja sljedeće godine započeti realizacija kredita s Europskom investicijskom bankom u iznosu od 900 milijuna eura. On će biti korišten za obnovu željezničke infrastrukture na svim onim lokacijama i dionicama koje se ne mogu financirati novcem iz europskih fondova. Rekonstrukcija tih pruga snažno počinje u 2024. godini, najavio je.

Govoreći o projektu gradnje dvotračne pruge od mađarske granice do Luke Rijeka, ministar je kazao da je to cilj od golemog gospodarskog interesa Hrvatske.

Na upit novinara kako teče povlačenje novca iz fondova Europske unije, odgovorio je da će Hrvatska do kraja ove godine potrošiti sva predviđena sredstva. "Budući da uskoro počinje nova financijska perspektiva, odnosno nova omotnica, koncentrirani smo na to da se raspisuju javni natječaji i pozivi za trošenje tih sredstava", zaključio je Butković.

Koprivničko-križevački župan Darko Koren naglasio je da se u tu županiju danas ulaže ogroman novac, dijelom i kroz gradnju pruge, pa kroz realizaciju projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica te projekt aglomeracije, a počela je i gradnja brze ceste od Križevaca do Kloštra Vojakovačkog. "Sva ta ulaganja ukupne su vrijednosti 700 milijuna eura", kazao je Koren. 

Gradonačelnik Križevaca Mario Rajn zahvalio je turskom izvođaču radova, kompaniji Cengiz, koji gradnjom pruge mijenja vizuru grada u prometnom, sigurnosnom, ali i u društvenom smislu jer zapošljava dobar dio građana Križevaca.