NACIONALNE ispite ove je godine pisalo više od 76 tisuća učenika četvrtih i osmih razreda, a rezultati pokazuju da su četvrtaši najuspješniji u prirodi i društvu, dok su osmaši najbolje riješili povijest i engleski jezik, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju rezultata u NCVVO-u.

Nacionalne ispite pisalo je 38.094 učenika četvrtih razreda i 37.996 učenika osmih razreda. Učenici četvrtih razreda pristupili su ispitima iz hrvatskog jezika, matematike i prirode i društva, dok su osmaši pisali ispite iz hrvatskog jezika, matematike, prvog stranog jezika, biologije, fizike, kemije, geografije i povijesti.

Ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović istaknuo je da Hrvatska provodi nacionalne ispite iz osam predmeta jer su upravo oni kriteriji za upis u srednje škole te učenicima mogu poslužiti kao smjernica pri odabiru daljnjeg obrazovanja.

Zabrinjavajući rezultati četvrtaša u pisanju sažetka

Prema rezultatima, učenici četvrtih razreda ostvarili su prosječnu riješenost od 53,2 posto na ispitu iz prirode i društva, 48 posto iz hrvatskog jezika te 46 posto iz matematike.

Hrvatski jezik piše se u dva dijela: čitanje i hrvatski jezik (60 posto) te zadatak pisanja sažetka (50,6 posto). Ravnatelj je izrazio zabrinutost što čak 37,5 posto učenika nije ispunilo osnovne zahtjeve poput dovoljnog broja riječi ili odgovora na zadanu temu.

"Zašto djeca na kraju četvrtog razreda još uvijek nemaju razvijenu vještinu pisanja na način koji bi bio zadovoljavajući, pitanje je kojim se moramo ozbiljnije baviti", naglasio je.

Prvi put rezultati su detaljno prikazani i prema spolu. Djevojčice su bile uspješnije u hrvatskom jeziku, gdje su ostvarile prosječnu riješenost od 50,8 posto, dok su dječaci postigli 45,3 posto. U matematici su nešto uspješniji bili dječaci s 46,8 posto riješenosti, u odnosu na 45,3 posto kod djevojčica, dok u prirodi i društvu gotovo nije bilo razlike između spolova.

Sto posto točno riješen ispit iz hrvatskog jezika ostvarilo je šest učenika, tri učenika iz matematike te osam iz prirode i društva. S druge strane, bez ijednog boda ostalo je 19 učenika iz hrvatskog jezika, 17 iz matematike i pet iz prirode i društva.

Stariji učenici uspješniji u pismenom izražavanju

Među učenicima osmih razreda najbolji prosječni rezultat ostvaren je iz povijesti, gdje je prosječna riješenost ispita iznosila 60,1 posto, a slijede engleski jezik s 59 posto i hrvatski jezik s 58,4 posto. Najslabiji rezultati zabilježeni su u biologiji i fizici, gdje je prosječna riješenost iznosila 42,6 posto.

Prosječna riješenost prvog dijela ispita iz hrvatskog jezika bila je 61 posto, a pisanje sažetka 53,6 posto.

Filipović je istaknuo da su učenici osmih razreda u pisanju sažetka ostvarili znatno bolje rezultate nego učenici četvrtih razreda. U tom dijelu ispita samo 12 posto učenika nije izvršilo zadatak, odnosno nije odgovorilo na zadanu temu ili nije napisalo propisani broj riječi.

Iz hrvatskog jezika 1,2 posto je bilo nedovoljnih, 13,1 posto dovoljnih, 34,3 posto dobrih, 41,3 posto vrlo dobrih i 10,1 posto odličnih.

Matematika je imala prosječnu riješenost 45,9 posto, nedovoljnih je 7 posto, 34,3 posto dovoljnih, 32 posto dobrih, 19,7 posto vrlo dobrih i 7 posto odličnih. Engleski jezik je imao prosječnu riješenost 59 posto, nedovoljnih 6,4 posto, 16,2 posto dovoljnih, 23,3 posto dobrih, 34,9 posto vrlo dobrih i 19,2 posto odličnih.

Učenici su u prosjeku kemiju riješili s 45 posto, a geografiju s 46,1 posto.

Djevojčice uspješnije u jezicima, u STEM-u bez većih razlika

Analiza prema spolu pokazala je da su djevojčice bile uspješnije u gotovo svim predmetima. Najveća razlika zabilježena je u hrvatskom jeziku, gdje su djevojčice ostvarile prosječnu riješenost od 63,4 posto, a dječaci 53,6 posto. Veće razlike u korist djevojčica zabilježene su i u njemačkom jeziku, engleskom jeziku, biologiji i kemiji, dok su u matematici i fizici rezultati bili gotovo izjednačeni, s time da su u fizici dječaci malo bolji.

"Zaključak je da su manje razlike između dječaka i djevojčica u matematici i STEM predmetima, a veće u materinskom i stranim jezicima", istaknuo je Filipović.

Potpuno točno ispit iz hrvatskog jezika riješila su dva učenika, iz matematike njih 37, a iz engleskog jezika 186 učenika. Najveći broj učenika bez ijednog boda zabilježen je u fizici, njih 56, dok ih je 38 ostalo bez bodova iz geografije, a 37 iz kemije.

"Imamo sve predmete unutar raspona od približno 42 do 60 posto riješenosti i upravo to nas čini zadovoljnima jer pokazuje da su radne skupine pripremile uravnotežene ispite koji daju objektivan prikaz postignuća učenika", zaključio je Filipović.