SAVEZNI tužitelji u Atlanti optužili su američkog državljanina Samuela Tunicka za ometanje pravde jer je carinskim službenicima dao šifru koja je automatski izbrisala sve podatke s njegova mobitela. Riječ je o takozvanoj šifri pod prisilom, sigurnosnoj opciji koja postoji u nekim sustavima za Android telefone, piše The New York Times.

Korisnik može imati jednu šifru za normalno otključavanje uređaja i drugu koja, ako je upiše policija ili netko tko ga prisiljava na predaju mobitela, ne otključava uređaj nego briše sve podatke. Tunicka su vlasti zaustavile 24. siječnja 2025. u zračnoj luci Hartsfield-Jackson u Atlanti, nakon povratka iz Dominikanske Republike.

Prije nego što su mu dopustili ulazak u SAD, zaplijenili su mu mobitel. Prema optužnici, Tunick je službenicima dao šifru za koju je znao da će pokrenuti brisanje podataka. Prošlog tjedna u Atlanti je održano ročište u tom slučaju.

Obrana tvrdi da je mobitel nezakonito zaplijenjen

Tunickovi odvjetnici tvrde da je zapljena mobitela bila nezakonita. Kažu da je njihov klijent postao meta zbog političkog aktivizma protiv plana gradnje velikog centra za obuku policije i vatrogasaca u Atlanti, poznatog kao "Cop City".

Protivnici tog projekta tvrde da će dovesti do militarizacije policije i uništenja vrijednih zelenih površina, jer je centar planiran na velikom području gradske šume. Obrana navodi i da je Tunick bio nezakonito zadržan, da mu nisu pročitana prava te da mu je više puta odbijen zahtjev da razgovara s odvjetnikom.

Tužitelji tvrde da je uništio dokaze

Optužnica se temelji na saveznom zakonu koji zabranjuje uništavanje dokaza ili imovine kako bi se spriječila državna zapljena. Predviđena kazna je do pet godina zatvora, novčana kazna ili oboje.

Ključni argument tužiteljstva je da mobitel nije bio jedino što su službenici zaplijenili. Oni tvrde da su predmet zapljene bili i podaci na uređaju, a da je Tunick unosom posebne šifre te podatke uništio.

Profesor prava Daniel Richman sa Sveučilišta Columbia, bivši savezni tužitelj, kaže da će za slučaj biti važno pitanje je li Tunick znao da šifrom briše podatke i je li time htio spriječiti pretragu. "Ključno je to što je on dao šifru državi, a znao je da će unos te šifre izbrisati dokaze", rekao je Richman.

Zašto je važna granica?

Važna okolnost u ovom slučaju je to što se sve dogodilo na granici, odnosno u zračnoj luci prije nego što je Tunicku odobren ulazak u SAD. Američka carinska i granična služba smatra da u takvim situacijama ima široke ovlasti za pretragu uređaja putnika, često i bez sudskog naloga.

Tunickovi odvjetnici tvrde suprotno. Prema njima, putnici i u zračnoj luci zadržavaju temeljna prava, uključujući pravo na odvjetnika i zaštitu od nezakonite pretrage. Slučaj bi zato mogao biti važan za raspravu o tome gdje završava pravo na digitalnu privatnost, a gdje počinje kaznena odgovornost za uništavanje podataka.

Što je šifra pod prisilom?

Šifra pod prisilom zamišljena je kao zaštita u situacijama u kojima korisnik mora nekome predati mobitel ili lozinku. Umjesto prave šifre, može dati drugu, koja izgleda kao lozinka, ali pokreće brisanje podataka. U Tunickovu slučaju radilo se o GrapheneOS-u, operativnom sustavu otvorenog koda koji se može instalirati na određene Android telefone.

Stručnjaci upozoravaju da bi ishod slučaja mogao ovisiti o trenutku u kojem su podaci izbrisani. Da je netko obrisao mobitel prije dolaska na granicu, mogao bi tvrditi da je to učinio radi privatnosti. No ako to učini nakon što ga službenici zaustave i počnu postupati prema njemu, tužiteljstvo može tvrditi da je riječ o ometanju pretrage.