GODINU dana nakon što je albanski parlament ratificirao sporni sporazum o centrima za prihvat migranata iz Italije, oba izgrađena centra zjape prazna. Njihova budućnost i dalje je neizvjesna, piše Deutsche Welle.

Sve je opet kao ranije i u Gjadëru i u Shëngjinu (Sv. Ivanu Medovanskom) na sjeverozapadu Albanije. Gotovo točno godinu dana nakon što je albanski parlament ratificirao sporazum o prihvatnom centru za migrante s Italijom, nijedan migrant ne nalazi se u objektima izgrađenima u tim albanskim mjestima.

Još u studenom 2023. godine Italija i Albanija dogovorile su transfer migranata pristiglih u Italiju, a sporazum je prihvatio albanski parlament 22. veljače 2024. Rim je preuzeo sve troškove gradnje i bilo je predviđeno da se tamo smjesti do 36.000 migranata godišnje dok Italija ne odluči o njihovim zahtjevima za azil.

No, umjesto mnoštva migranata pristiglih u Italiju preko Mediterana, u te centre stigla je tek šačica migranata - koji su redom vraćeni u Italiju jer je sud u Rimu osporio zakonitost takvog preseljenja. Ako su ukupno tamo boravila 73 migranta, uglavnom iz Afrike i Južne Azije, prva od ukupno tri skupine u Albaniju je stigla 16. listopada, nakon čega je još jedna manja skupina stigla početkom studenog, a nešto veća krajem siječnja ove godine.

Svi došli i svi otišli

Svi su na kraju bili vraćeni u Italiju jer je Žalbeni sud u Rimu presudio da migranti ne mogu biti zadržani u Albaniji dok Europski sud pravde u Luksemburgu ne odluči jesu li zemlje podrijetla tražitelja azila smatrane sigurnima za repatrijaciju - drugim riječima, da im zahtjev za azil bude odbijen. Presuda se očekuje tek 25. veljače.

S migrantima su u Albaniju stigli i talijanski službenici i aktivisti nevladinih humanitarnih organizacija, ali su se i oni već vratili u Italiju "do daljnjega". Među njima je bio i Francesco Ferri iz ActionAida, čija je zadaća bila nadzor smještaja migranata u centrima u Albaniji. Sada nam iz Italije kaže da "iz daljine" prate situaciju te da su se spremni vratiti - ako opet stignu migranti.

Svi migranti koji su bili u Albaniji pokušali su čamcima doći do Italije ili Malte iz Libije. Prema Ferriju, svi su se bojali da će nakon čitavog puta na kraju biti vraćeni u svoje zemlje podrijetla.

"Zatekli smo pojedince koji su bili uplašeni, zbunjeni i dezorijentirani. Nisu poznavali proceduru, nisu bili adekvatno pripremljeni za podnošenje zahtjeva za azil i bili su u uvjetima izolacije. Njihova situacija jasno pokazuje kako je taj dogovor s Albanijom sustavno kršenje ljudskih prava", uvjeren je humanitarni djelatnik.

Možda kao "centar za repatrijaciju"?

Portal Infomigrants javlja da talijanska vlada zapravo razmišlja o korištenju tih centara za drugu svrhu: jedna od mogućnosti bila bi tamo smjestiti migrante kojima je već odbijen azil prije nego što se nađe način da ih se vrati u domovinu. No, Ferro upozorava da ni to ne dolazi u obzir te da bi i to bilo "ozbiljno kršenje ljudskih prava" i samo bi proširilo praksu gradnje takvih mjesta u inozemstvu i prebacivanje odgovornosti s državnih institucija. Za njega je jedina moguća alternativa njihovo zatvaranje i napuštanje.

Zapravo je i Albaniji u tom sporazumu najavljena potpora, tako da se i trenutačna vlada u Rimu i u Tirani nekako trude održati te centre. No, nisu samo humanitarni djelatnici nego su i neke oporbene stranke u Italiji od početka bile protiv. Uvjereni su da je čitav taj projekt preseljenja zlouporaba ljudskih prava i ujedno golemo rasipanje novca - procjena je da je čitava ta avantura Rim koštala oko milijardu eura.

Golema - i skupa pljuska za Rim

Elly Schlein iz talijanske Demokratske stranke lijevog centra smatra da je sporazum s Albanijom "golemi neuspjeh" i razlog da premijerka Giorgia Meloni podnese ostavku. Podsjeća kako je od početka tvrdila da taj model centara za migrante u Albaniji nikada neće funkcionirati. I Ferri se slaže da se sve skupa jedino može proglasiti neuspjehom. "Vrlo malo ljudi je prebačeno, a svi su kasnije vraćeni u Italiju", kaže humanitarni aktivist. Jedva da je itko tamo i boravio, a poteškoće u organizaciji, pravnim pitanjima i političkom kontekstu nikada nisu omogućile pravo korištenje tih centara.

Unatoč tim ocjenama, premijerka Meloni ponovila je pred visokim policijskim dužnosnicima da je njezina vlada "odlučna nastaviti" s talijansko-albanskim sporazumom. "Tražimo rješenje za svaku prepreku", izjavila je premijerka jer, po njezinim riječima, "talijanski građani traže od svoje vlade zaustavljanje ilegalne migracije jer ona stvara nesigurnost".

EU mora naći rješenje

I u Albaniji su ovi centri predmet spora vlade i oporbe: tamo se održavaju izbori 11. svibnja i oporbena Demokratska stranka Albanije najavila je da će u slučaju uspjeha odmah poništiti taj ugovor s Italijom.

Isto tako, to je problem s kojim se što prije treba suočiti i Europska unija: ovih dana u Rim je stigao i europski povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner, koji je premijerki Meloni najavio "moguće skoro usvajanje novog koncepta sigurne zemlje podrijetla". Po riječima Brunnera, Europska komisija već razmatra "vrlo ambiciozan" paket o repatrijaciji migranata koji će sadržavati "jasne obveze" i "stroga pravila za one (migrante) koji predstavljaju prijetnju sigurnosti", baš kao i "bolju koordinaciju" na europskoj razini.

Za humanitarnog aktivista Francesca Ferrija to nisu dobre vijesti. Uvjeren je da će sada i EU tražiti način da svoju odgovornost prebaci na neku zemlju izvan Unije.