CIJENE nafte na svjetskim tržištima osjetno su pale zbog očekivanja da bi mirovni sporazum između SAD-a i Irana mogao okončati najveću krizu opskrbe energentima u povijesti naftnog tržišta.

Cijena sirove nafte Brent pala je ispod 84 dolara po barelu na početku novog trgovačkog tjedna na azijsko-pacifičkim tržištima. Ulagači su reagirali optimistično na mogućnost skorog ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca, što bi omogućilo povratak nafte iz Perzijskog zaljeva na svjetsko tržište.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je jučer da je sporazum s Iranom "sada dovršen", unatoč izraelskim zračnim udarima na Bejrut koji su prijetili ugroziti osjetljive pregovore.

Pad započeo krajem prošlog tjedna

Mnogi detalji dogovora i dalje nisu poznati, osobito oni koji se odnose na vrijeme ponovnog otvaranja pomorskog prolaza, nadzor sigurnosti plovidbe i eventualne dodatne uvjete. Iranske vlasti objavile su da bi nakon potpisivanja dogovora trebalo uslijediti 60 dana pregovora o konačnom sporazumu koji bi obuhvatio šira pitanja, uključujući iranski nuklearni program i ublažavanje sankcija.

Referentna cijena nafte na međunarodnom tržištu pala je jutros za četiri posto, nastavljajući silazni trend zabilježen krajem prošlog tjedna. Cijene su sada na najnižoj razini od početka ožujka, svega nekoliko dana nakon izbijanja rata s Iranom.

Pad je započeo krajem prošlog tjedna, kada je cijena nafte s 93 dolara po barelu u četvrtak pala na 87.50 dolara pri zatvaranju trgovanja u petak. Tržišta su tada reagirala na Trumpovu izjavu da je blizu sklapanja mirovnog sporazuma s Teheranom, kojim bi se uklonila iranska blokada ključne naftne trgovačke rute.

Trump je također ustvrdio da je američka vojska posljednjih tjedana potajno pomagala transportu milijuna barela nafte dnevno kroz Hormuški tjesnac kako bi ublažila pritisak na globalno tržište.

Puštane rekordne količine strateških rezervi

Unatoč ratu s Iranom, cijene nafte ostale su niže nego što su mnogi analitičari očekivali. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca početkom ožujka zaustavilo je izvoz nafte iz zemalja Perzijskog zaljeva i s tržišta praktički uklonilo oko 20 milijuna barela dnevno, odnosno petinu svjetske ponude, piše Guardian. 

Proizvođači iz Zaljeva uspjeli su preusmjeriti oko pet milijuna barela dnevno alternativnim naftovodima prema drugim izvoznim lukama u regiji. Posljednjih tjedana dodatna dva milijuna barela dnevno navodno su završavala na tržištu uz pomoć američke vojske i tzv. "tamnih tankera", brodova koji ne emitiraju lokacijske podatke te neprimjetno prebacuju teret na druga plovila u Omanskom zaljevu.

Istodobno su članice Međunarodne agencije za energiju na tržište puštale rekordne količine strateških rezervi nafte i goriva, po stopi od oko 2.5 milijuna barela dnevno.

Kina smanjila uvoz

Manjak globalne ponude dodatno je ublažen padom potražnje. Procjenjuje se da je Kina smanjila uvoz za oko četiri milijuna barela dnevno, na najniže razine u posljednjih deset godina, vjerojatno koristeći vlastite rekordne zalihe. Istodobno su petrokemijske rafinerije diljem Azije smanjile proizvodnju kako bi lakše prebrodile krizu.

Prema procjenama, globalna potražnja za naftom pala je između tri i četiri milijuna barela dnevno.

Tony Sycamore, analitičar investicijske kuće IG, izjavio je da će mnoge države iskoristiti ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca za obnovu iscrpljenih zaliha i strateških rezervi. Upozorio je da su pregovori i dalje vrlo složeni, posebno kada je riječ o nuklearnim pitanjima, zbog čega smatra da je "teško očekivati znatan daljnji pad cijena nafte u kratkom roku".

Analitičari također upozoravaju da bi očekivani rast potražnje za energijom tijekom ljeta na sjevernoj hemisferi mogao ponovno pogurati cijene prema gore, dok se globalne zalihe približavaju zabrinjavajuće niskim razinama.

Konzultantska kuća: Potpuni oporavak do siječnja 2027.

Prema procjenama konzultantske kuće Rystad Energy, posljedice krize mogle bi se osjećati sve do početka sljedeće godine, čak i ako se Hormuški tjesnac uskoro ponovno otvori. Analitičari te tvrtke procjenjuju da je tržište dosad ostalo bez oko milijardu barela nafte zbog poremećaja izazvanih sukobom.

Rystad očekuje da bi mirovni sporazum postignut tijekom lipnja mogao omogućiti postupno ponovno otvaranje tjesnaca od sredine srpnja, nakon čega bi uslijedio spor oporavak tržišta dok se tankeri vraćaju na uobičajene rute, a naftna polja ponovno pokreću proizvodnju.

"Oko 85 posto izgubljenih količina trebalo bi biti obnovljeno do listopada, dok bi potpuni oporavak, ponajviše u starijim naftnim poljima u Iraku i Kuvajtu, mogao potrajati do siječnja 2027.", navodi Rystad Energy.

Konzultantska kuća upozorava da bi, čak i u relativno povoljnom scenariju, ukupni gubitak opskrbe do kraja godine mogao dosegnuti gotovo dvije milijarde barela nafte.