Foto: Gulliver Getty

BRONČANI kip ispred rodne kuće u Widerauu jedno je od rijetkih obilježja u spomen na socijalističku zagovornicu prava žena Claru Zetkin, utemeljiteljicu Dana žena.

Na drugoj međunarodnoj konferenciji socijalistkinja u Kopenhagenu 1910., Clara Zetkin predložila je proglašenje jednog dana u godini u čast ženskih prava.

Međunarodni dan žena

Njezina sugestija je prihvaćena i prvi Dan žena obilježen je 19. ožujka 1911.

Kasnije je to promijenjeno u 8. ožujka, jer su toga dana 1917. žene u Sovjetskom Savezu dobile pravo glasa.

UN je datum prihvatio 1975. i proglasio ga Međunarodnim danom žena.

Clara Zetkin rođena je 1857. Wiederauu, istočnonjemačkom selu između Leipziga i Chemnitza. Umrla je u egzilu u SSSR-u 1933. gdje se skrasila bježeći od nacista.

Zaboravljena nacionalna ikona

Zetkin je u bivšem DDR-u bila nacionalna ikona. Njezin lik krasio je novčanicu od deset maraka.

Ali tri desetljeća nakon njemačkog ujedinjenja, u zemlji je gotovo nepoznata.

Njezina rodna kuća, nekada Spomen dom Clare Zetkin, danas je jednostavno seoski muzej koji prikazuje seoski život s početka 20. stoljeća, vremena promjena i klasnih sukoba.

Ona je ondje živjela do 15. godine, kada se s obitelji preselila u Leipzig.

Za vrijeme istočnonjemačkog komunističkog režima, svakog 8. ožujka kuća u Widerauu bila je mjesto svojevrsnog socijalističkog hodočašća.

Neizbježna meta

Knjiga gostiju svjedoči o posjetama radničkih kolektiva, školskih grupa i raznih izaslanstava iz cijele zemlje.

Nakon pada istočnonjemačkog režima 1989., kip Clare Zetkin nije bila pošteđen revolucionarnih previranja.

Postavljen na glavnom seoskom križanju, bio je neizbježna meta.

Nakon što je jednoga jutra pronađen s licem prema zemlji, premješten je pred svoju rodnu kuću.