IZRAEL je tijekom rata s Iranom tajno rasporedio elitne vojne i obavještajne postrojbe u Azerbajdžan kao dio mreže tajnih lokacija diljem Bliskog istoka, uspostavljenih radi lakšeg izvođenja operacija protiv Irana, otkrila su četiri upućena izvora. Raspoređivanje je Izraelu omogućilo vojni doseg bez presedana, a ističe i ulogu koju su iranski susjedi, neki uz dopuštenje, a neki vjerojatno bez njega, odigrali u sukobu, piše CNN.

Dva izvora navode da su snage djelovale s nekoliko lokacija u južnom Azerbajdžanu, uz sjevernu iransku granicu, na najbližoj točki udaljenoj samo stotinjak kilometara od iranskog grada Tabriza, koji je Izrael napao tijekom rata.

Druga dva izvora dodaju da su na tim lokacijama bile raspoređene i posebne komandoske jedinice koje su provodile obavještajne misije i operacije bespilotnim letjelicama, dajući Izraelu vrijedan položaj za nadzor sjevernog Irana.

Operacija se sastojala od nekoliko desetaka vojnika, uključujući pripadnike izraelskih specijalnih snaga, elitnih helikopterskih borbenih i spasilačkih jedinica te osoblja Mossada, rekao je jedan od izvora.

U izjavi za CNN, glasnogovornik azerbajdžanskog veleposlanstva u Sjedinjenim Državama poručio je: "Odlučno odbacujemo neutemeljene tvrdnje o navodnoj uporabi teritorija Azerbajdžana za operacije protiv trećih zemalja". CNN je za komentar kontaktirao ured izraelskog premijera i Izraelske obrambene snage.

Tajna mreža vojnih položaja

Lokacije u Azerbajdžanu bile su dio šire mreže tajnih vojnih položaja i baza u više zemalja, rekli su izvori, navodeći Irak, Ujedinjene Arapske Emirate i Somaliland. Te snage, prvotno zamišljene kao mogući timovi za spašavanje u hitnim slučajevima, prerasle su u vojne i obavještajne ispostave.

Zajedno, ti položaji smjestili su izraelske snage duž južne, zapadne i sjeverne iranske periferije, proširujući vojni doseg stotinama kilometara duboko u iranski teritorij i pomažući Izraelu u održavanju uzastopnih valova napada na ciljeve diljem zemlje.

Jedan od izvora rekao je da je odcijepljena republika Somaliland na Rogu Afrike pružila Izraelu dodatni vojni položaj, omogućivši izraelskim zrakoplovima potencijalno mjesto za zaustavljanje na dugim letovima prema Iranu.

U prosincu je Izrael postao prva zemlja koja je formalno priznala Somaliland, a UAE održava široku komercijalnu i vojnu prisutnost u lučkom gradu Berberi. Izraelska vojska je također tijekom dijela rata održavala dvije tajne lokacije u Iraku, koje su služile kao isturene baze za logističku potporu i, prema potrebi, operacije potrage i spašavanja, o čemu su prvi izvijestili Wall Street Journal i New York Times.

Iračka vojska je u izjavi priopćila da u zemlji od početka ožujka "nije bilo neovlaštenih baza ni snaga". Izrael je tijekom rata također tiho rasporedio bitnicu protuzračne obrane Željezna kupola u UAE, zajedno s postrojbama za upravljanje njome, kao i druge obrambene sustave, što je prvi objavio Axios.

CNN je ranije izvijestio da su premijer Benjamin Netanyahu, šef Mossada i izraelski vojni zapovjednik posjetili UAE tijekom rata, što je izazvalo oštro poricanje posjeta od strane UAE-a.

Strateško partnerstvo i operacije

Vojna prisutnost u Azerbajdžanu dala je Izraelu još jednu bazu iz koje je mogao provoditi zračne spasilačke misije u slučaju oborenih pilota, kao i položaje za špijuniranje Irana. Izrael dugo smatra Azerbajdžan strateškim partnerom u borbi protiv Irana, a pripreme su započele tjednima prije početnih napada u ratu.

Dva izvora upoznata s planovima rekla su za CNN da je Izrael sredinom siječnja, dok je Iran gušio masovne prosvjede, pripremio tajnu misiju duž azerbajdžansko-iranske granice. Opisali su je kao preliminarnu operaciju za postavljanje prislušnih uređaja i obavještajne opreme.

Izrael je operaciju planirao izvesti pod okriljem početnih napada, no tadašnji američki predsjednik Donald Trump otkazao ih je u posljednji trenutak, rekavši da je Iran pristao prestati s ubijanjem prosvjednika. Izrael je ipak nastavio samostalno.

Izraelsko ratno zrakoplovstvo koristilo je nevidljive zrakoplove i specijalne snage za postavljanje uređaja, jer je izraelsko političko vodstvo vjerovalo da su pregovori između SAD-a i Irana osuđeni na propast. Obavještajna lokacija postala je još jedno sredstvo za prikupljanje informacija o iranskim vojnim pokretima i postrojenjima te za rano upozoravanje na lansiranje projektila.

Manje od dva tjedna kasnije izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar posjetio je Baku i sastao se s azerbajdžanskim predsjednikom i drugim visokim dužnosnicima.

U svibnju 2025. Azerbajdžan je također bio tajni domaćin rijetkih izravnih pregovora između Izraela i Sirije. Jedna od ključnih operacija pokrenutih iz Azerbajdžana, rekao je jedan od izvora, bilo je ubojstvo Rahmana Moghaddama 4. ožujka.

Moghaddam je vodio obavještajni odjel Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC), a Izrael je tvrdio da je odgovoran za planiranje pokušaja atentata na Trumpa 2024. godine.

Dan kasnije, dronovi su napali zračnu luku u azerbajdžanskoj enklavi Nahičevan, oštetivši zgradu terminala i ranivši nekoliko osoba. Predsjednik Ilham Alijev okrivio je Iran, nazvavši to "terorističkim činom" koji je bio "ružan, kukavički i besraman".

Iran je zanijekao lansiranje dronova. Azerbajdžanska Državna služba sigurnosti objavila je 6. ožujka da je razbila zavjeru IRGC-a za napad na ključnu infrastrukturu te izraelske i židovske ciljeve. Tjednima kasnije Izrael je javno priznao da se radilo o zajedničkoj operaciji Mossada, izraelske vojske i sigurnosne službe Shin Bet.

Pozadina bliskih odnosa

Izrael i Azerbajdžan održavaju bliske veze temeljene na komercijalnim i vojnim interesima. Baku opskrbljuje Izrael velikim dijelom nafte, a Izrael zauzvrat prodaje Azerbajdžanu napredno naoružanje, od kojeg je dio korišten u sukobima u Gorskom Karabahu 2016. i 2020. protiv Armenije.

Azerbajdžan je 2016. godine također postao prva strana zemlja koja je kupila izraelski sustav protuzračne obrane Željezna kupola.

"Izraelska strategija u Azerbajdžanu ostaje namjerno diskretna i oslanja se na transfer oružja, obavještajnu suradnju i dugoročnu tehnološku međuovisnost u sigurnosnom sektoru", napisao je Gershon Kogan, stručnjak za Iran u Centru za strateške studije Begin-Sadat, prije početka rata s Iranom.

Prema Joshui Kuceri, višem analitičaru za Crisis Group, taj odnos Azerbajdžanu daje i pristup ključnom diplomatskom resursu, omogućujući Bakuu da koristi izraelski lobi u Washingtonu.

"Azerbajdžan se sve više nastoji pozicionirati kao regionalna sila, a to uključuje i ulogu svojevrsnog mosta između Izraela i arapskih te drugih država", rekao je Kucera. "Ako je Izrael oruđe koje pomaže Azerbajdžanu u borbi protiv destabilizirajućih napora IRGC-a, to se odvija u velikoj tajnosti", dodao je.