AMERIČKI stav prema saveznicima uoči rata s Iranom bio je geopolitički ekvivalent poruke s jakne koju je svojedobno nosila bivša prva dama Melania Trump: "Baš me briga. A vas?" Trumpova administracija ne samo da je odbacila koalicije i propustila zatražiti diplomatski legitimitet koji je obilježio Zaljevski rat 1990.-91. ili čak invaziju na Irak 2003., već je svoj napad, zajedno s Izraelom, pokrenula bez da je obavijestila mnoge svoje prijatelje, piše CNN.

Uzmimo za primjer iznenadni napad koji je zatekao visokog člana talijanske vlade, ideološki bliže Trumpu od većine u Europi, tijekom putovanja u Dubai. "Pomislite samo kakav je to temeljni nedostatak koordinacije: ministar obrane jednog od najbližih američkih saveznika bio je na licu mjesta kad je sve počelo, a da nije imao pojma", rekao je jedan američki dužnosnik.

Devet dana kasnije, rat je svijet dublje nego ikad uvukao u dezorijentirajući vrtlog koji je već obilježio američki život u burnoj eri politike rušenja Donalda Trumpa. Početni udari SAD-a i Izraela, u kojima je ubijen iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei, izazvali su regionalni kaos.

Tjeranje saveznika

Europske i bliskoistočne vlade suočile su se s iznenadnim ratom koji nije bio njihov i koji većina nije željela. Dužnosnici su se užurbano trudili spasiti građane zarobljene u proširenoj zoni sukoba. Rast cijena energenata pogodio je krhka gospodarstva, a nemiri su potresli domaću politiku. U Zaljevu, američki saveznici suočili su se s baražnom vatrom dronova i projektila koja je narušila raskošni mir blistavih staklenih gradova izniklih iz pustinje i zatvorila globalno zrakoplovno čvorište.

Sada, neki saveznici postaju frustrirani zbog rastućih ekonomskih troškova, straha od migrantske krize ako Iran doživi kolaps te ranjivosti svojih građana. I brinu se što bi moglo uslijediti. No, unatoč trijumfalizmu administracije i odlučnosti njezinih kritičara da najnoviji američki rat usporede s iračkom močvarom, prerano je za poštenu procjenu kako bi se rat mogao završiti. Nemilosrdni američki i izraelski zračni napadi - u vojnom planu koji se čini daleko promišljenijim od političkog - imaju velike izglede neutralizirati moć Teherana da prijeti svojim susjedima.

To bi koristilo širem Bliskom istoku, Trumpa bi prikazalo kao regionalnog moćnika, oslobodilo Izrael egzistencijalne prijetnje i poboljšalo nacionalnu sigurnost SAD-a nakon gotovo 50-godišnjeg sukoba s Islamskom Republikom. Ali bez potpune promjene režima, Iranci bi ipak mogli platiti visoku cijenu ako umjesto proturevolucije uslijedi represija. A ako Trumpov rat razbije iransku državu i izazove građanski rat, izbjeglička kriza ili teške ekonomske posljedice mogle bi destabilizirati svijet.

"Ostanite mirni i ne ponižavajte ih"

Rat je stvorio nove geopolitičke istine za zapadne i bliskoistočne nacije koje ne mogu živjeti s Trumpom, ali ne mogu ni bez njega. Teško je razumjeti zašto europski i zaljevski saveznici to nisu predvidjeli. Ovaj rat je utjelovljenje nove doktrine "Amerika na prvom mjestu" koja oslobađa američku moć radi nametanja novog pogleda na američke interese. Poput američkog svrgavanja venezuelskog vođe Nicolása Madura, on odražava izjavu Trumpovog pomoćnika Stephena Millera za CNN prošle godine da "željezni zakoni svijeta" znače da jake nacije mogu vladati silom. To je personifikacija Trumpovog vulkanskog temperamenta, sklonosti golemim rizicima, odbojnosti prema strategiji i žudnje za neograničenom moći. Najnepredvidljiviji predsjednik modernog doba sada je od vodeće svjetske supersile učinio njezin najremetilačkiji utjecaj.

Jedan europski diplomat rekao je za CNN da je glavni poticaj za vojni doprinos sukobu "zaštita nacionalnih interesa". Drugi su tvrdili da je upravljanje Trumpom također ključni nacionalni interes. "Zasad pokušavamo ostati mirni i ne ponižavati ih", rekao je europski diplomat, objašnjavajući da bi neprijateljstvo moglo imati suprotan učinak.

Julien Barnes-Dacey, programski direktor za Bliski istok pri Europskom vijeću za vanjske odnose, rekao je da su Europljani "zatečeni nespremni". "Oni sada, na globalnoj razini, reagiraju na svakodnevne hirove američkog predsjednika koji izaziva golemu destabilizaciju", rekao je Barnes-Dacey. Dodao je: "Našli su se između čekića i nakovnja. S jedne strane, žele se držati nekog privida međunarodnog prava, ili poretka temeljenog na pravilima, a s druge strane, očajnički se trude ostati u Trumpovoj milosti."

Koliko god Europljani bili šokirani Trumpovim prezirom prema međunarodnim institucijama, njihova vlastita vojna krhkost znači da moraju oprezno postupati s predsjednikom koji je ključan za njihovu obranu. "Pojednostavljeno je reći da su Europljani nedvosmisleni zagovornici međunarodnog prava. Većina Europljana zapravo poručuje: 'Osudit ćemo vaše metode, ali odobravamo vaše motive'", rekao je Nicholas Dungan, izvršni direktor CogitoPraxisa, strateške konzultantske tvrtke sa sjedištem u Haagu. "Dakle, dok Izrael i Sjedinjene Države nastavljaju rat koji su započeli, Europljani pokušavaju sudjelovati bez sudjelovanja i obvezati se bez obvezivanja", rekao je Dungan.

Ali Trump, ohrabren svojim zapovjedništvom nad zastrašujućom američkom vojnom moći, čini se nesvjestan europskih napora da ga sustignu. "Baš me briga", rekao je za CBS u subotu na pitanje želi li više pomoći. "Neka rade što hoće." Udarni valovi rata s Iranom pogodili su transatlantski savez koji se već ljuljao zbog Trumpovih ponovljenih zahtjeva u siječnju da se Grenland pridruži Sjedinjenim Državama.

"Poseban odnos" je u krizi nakon što je Trump ljutito reagirao na početno odbijanje Britanije da dopusti američkim pilotima borbene misije iz njezinih baza. Oslabljeni premijer Keir Starmer osudio je "promjenu režima s neba" i govorio u ime nacije traumatizirane Iračkim ratom i duboko uvrijeđene Trumpovim nedavnim omalovažavanjem savezničkih žrtava u ratovima nakon 11. rujna. Druge europske države uspjele su uspostaviti učinkovitiju ravnotežu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron nije mogao "odobriti" napade "izvan okvira međunarodnog prava", ali je privukao Trumpovu pažnju slanjem francuskog nosača zrakoplova radi zaštite francuskih interesa. Njemački kancelar Friedrich Merz uspješno je obavio težak posjet Ovalnom uredu izražavajući zajedničku zabrinutost zbog iranskih nuklearnih i raketnih programa te osuđujući njegove prijetnje Izraelu. No, španjolski premijer Pedro Sánchez riskirao je vitalne trgovinske veze zabranivši korištenje američkih vojnih objekata za napade na Iran i optuživši SAD da igra "ruski rulet sa sudbinom milijuna".

Bijela kuća iznenađena napadima na zaljevske države

Dok se Europa žurila riješiti diplomatske i ekonomske posljedice, situacija u Zaljevu bila je dinamičnija. Iranske raketne i bespilotne baražne vatre stvorile su uznemirujući prizor u Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji, Omanu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru i Bahreinu, od kojih su neki postali bogata utočišta za europske i američke iseljenike. Prekid proizvodnje ukapljenog prirodnog plina u Kataru i učinkovito zatvaranje Hormuškog tjesnaca - ključne točke za tranzit nafte - uzrokuju ekonomski kaos.

Ipak, nevjerojatno, čini se da je Trumpova administracija bila iznenađena iranskom odmazdom, što svjedoči o površnosti ratnog planiranja u Bijeloj kući, a možda i o lošem predznaku za ono što slijedi. Izraelski vojni dužnosnik rekao je da je pretpostavka prije rata bila da postoji "velika vjerojatnost da će američke baze u regiji biti na meti" nakon izbijanja sukoba. Ali dužnosnik je priznao da Izrael i SAD nisu u potpunosti predvidjeli u kojoj će mjeri Iran gađati civilne ciljeve u zaljevskim državama. "Nažalost, to je postalo dio njihove strategije", rekao je dužnosnik novinarima.

Paul Musgrave, profesor na Sveučilištu Georgetown sa sjedištem u Kataru, složio se da je Trumpov tim podcijenio iranski odgovor. "Iznenađenje" administracije što ova operacija nije bila tako brza kao svrgavanje Madura u Venezueli "sve mi je to ukazivalo da su doista mislili da Iranci blefiraju", rekao je. "Iranci su poremetili život ovdje. Nisu sravnili Dohu ili Dubai sa zemljom, ali su itekako ispunili obećanja koja su glasno i jasno ponavljali prije izbijanja neprijateljstava."

Iako se intenzitet iranskih napada dronovima i projektilima na zaljevske države usporio, arsenal Islamske Republike ostaje politički moćan, ako ne i vojno odlučujući. Napadi su u nedjelju ciljali skladište goriva na Međunarodnoj zračnoj luci Kuvajt, nekoliko sati nakon što je zgrada Javne ustanove za socijalno osiguranje te zemlje zapaljena u napadu dronom. U Saudijskoj Arabiji, dvije su osobe poginule, a 12 ih je ozlijeđeno kada je vojni projektil udario u stambeni objekt.

To pomaže objasniti rastuću regionalnu zabrinutost. U razgovoru s Trumpom u subotu, katarski emir šeik Tamim bin Hamad Al-Thani naglasio je "važnost obuzdavanja krize i jačanja diplomacije kako bi se ona privela kraju". I Oman, koji je posredovao u američko-iranskim pregovorima koje je Trump prekinuo, također je zabrinut. Ministar vanjskih poslova Badr Albusaidi upozorio je u nedjelju da se regija nalazi na "opasnoj prekretnici".

Neki vladini i vojni dužnosnici u zaljevskim državama počinju se buniti protiv bombastičnog tona administracije, rekla su tri izvora upoznata s tim pitanjem. "Poruke koje stižu iz Washingtona gotovo su pornografske. Kao da se čelnici naslađuju krvoprolićem, bez jasnog konačnog cilja. A gospodarstva Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC) istovremeno trpe", rekao je bivši visoki američki dužnosnik koji se trenutno nalazi u regiji.

Što Trumpova Amerika želi od svojih saveznika

Konačni ishod rata također će biti minsko polje za američke saveznike. Preuređeni klerikalni režim u Iranu - pod novoimenovanim vrhovnim vođom Mojtabom Hameneijem, ako preživi - možda će predstavljati manju vanjsku prijetnju, ali će zahtijevati redovite naknadne vojne udare kako bi ga se držalo pod kontrolom. Svaka buduća vlada koju vode ostaci Islamske revolucionarne garde mogla bi dati prioritet domaćoj represiji, ali i prijetiti regiji. Nitko ne želi kaos društvenog sloma u Iranu. I svi znaju da bi Trump mogao jednostavno preslikati svoj domaći pristup proglašavanjem pobjede, odlaskom i prepuštanjem svima ostalima da se nose s posljedicama.

Čini se da je Trumpova administracija opsjednuta europskom slabošću. Ministar obrane Pete Hegseth, na primjer, prekorio je saveznike koji "krše ruke i hvataju se za glavu" dok "oklijevaju upotrijebiti silu". Jedan od načina da Europa premosti jaz bez kompromitiranja svojih načela bio bi da pomogne sama sebi.

Sophia Gaston, viša znanstvena suradnica u Centru za državništvo i nacionalnu sigurnost pri Odjelu za ratne studije King’s Collegea u Londonu, rekla je da SAD od svog saveza s Britanijom očekuje tri stvari: strateško usklađivanje, kulturno usklađivanje i izvanredne sposobnosti. Demonstracija učinkovitog obrambenog kapaciteta mogla bi razlike u strategiji i kulturi učiniti oprostivima u Washingtonu. "Što više zemlja poput Britanije ulaže u svoju suverenu snagu, prosperitet i sposobnosti, to postaje privlačnija Sjedinjenim Državama kao partner, ali i to više može braniti vlastite interese od turbulencija takvog saveza", rekla je Gaston.

"Poruke iz Bijele kuće su pornografske"

U Zaljevu će se stavovi prema SAD-u oblikovati kroz posljedice rata, ali i kroz ponašanje Irana. "Mislim da je pošteno reći da ako ste prosječan stanovnik Zaljeva, ljuti ste ili barem iznervirani Sjedinjenim Državama, a još više Izraelom", rekao je Musgrave. "Ali ljudi koji pucaju na nas nisu Amerika ili Izrael, a Iran možda ima strategiju koju su kalibrirali kako bi povećali pritisak na zaljevske države, pokušavajući zabiti klin između njih i Sjedinjenih Država. Ali na kraju, Iran je taj koji puca na nas."

Neki promatrači predviđaju da bi bijes prema Iranu mogao natjerati neke zaljevske države da blagonaklonije gledaju na normalizaciju odnosa s Izraelom - što je Trumpov prioritet. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je za Fox News prošli tjedan da vjeruje da će rat biti "vrata mira" u Saudijskoj Arabiji. Međutim, dvojica bivših visokih izraelskih dužnosnika koji održavaju bliske odnose sa zaljevskim državama rekli su da čuju "rastuću zabrinutost" zbog najnovijih izraelskih vojnih pothvata. "U zadnje dvije i pol godine Izrael je ratovao i zauzeo dijelove Sirije, Libanona i Gaze te napao Katar. A u izraelskoj vladi sjede krajnje desni ministri koji izjavljuju da žele kontrolirati teritorij do Eufrata i Tigrisa", rekao je jedan dužnosnik, referirajući se na rijeke u Iraku. "Stoga se neke zemlje pitaju ruši li se Iran samo zato da bi Izrael postao novi regionalni hegemon."

Posljedice rata s Iranom teške su i sve se više šire. One će ostaviti svijet promijenjenim. Trumpov prepoznatljiv potez je rušenje uspostavljenih struktura prije nego što vidi gdje će dijelovi pasti i pronađe način da proglasi pobjedu. Primijenjena na Bliski istok, ova je strategija izvanredno rizična i saveznici je ne mogu predvidjeti. Predsjednik je za The Atlantic prošlog travnja rekao da je u svom prvom mandatu morao "učiniti dvije stvari: voditi državu i preživjeti". Dodao je: "A u drugom mandatu vodim državu i svijet." Ovaj rat pokazuje ostatku svijeta koliko će taj stav biti buran.