MINISTAR gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić danas je, sudjelujući u sadnji stabala u zagrebačkom Parku Maksimir, najavio kako će se u Hrvatskoj sadnja s devet milijuna povećati na deset milijuna stabala godišnje, u okviru ciljeva dugoročne održivosti.

U Maksimiru je ove godine zasađeno pet tisuća stabala

"Sadnjom novih stabala i povećanjem bioraznolikosti, odnosno jačanjem tog našeg potencijala, otvaramo prostor za takozvane 'ponore', odnosno za skladišta ugljikovodika i na taj način doprinosimo globalnim ciljevima", poručio je ministar Ćorić.

Istaknuo je kako njegovo ministarstvo podupire svaki iskorak u smjeru povećanja bioraznolikosti, zaštiti prirode i očuvanja okoliša u državi, a ovakve akcije koje se redovito provode u Javnoj ustanovi Park Maksimir najbolji su mogući smjer tog tipa. Ove godine u Maksimiru je već zasađeno 5000 stabala.  

Napomenuo je kako je Hrvatska među zemljama koje su se na klimatskoj konferenciji stranaka COP26 u Glasgowu obvezale na sprječavanje deforestacije (krčenja šuma).

"Hrvatska kontinuirano radi na sprječavanju deforestacije"

"Hrvatska je zemlja koja kontinuirano radi na sprječavanju deforestacije. Devet milijuna stabala koje na godišnjoj razini sadimo je najbolji primjer za to, a želim istaknuti povećanje naše ambicije u narednom razdoblju za milijun stabala godišnje, sve s ciljem da se emisije koje proizvode ulasci stranih automobila turista tijekom turističke sezone na taj način neutraliziraju", istaknuo je Ćorić.

Dodao je kako je taj iskorak najbolje što se može učiniti u tom smjeru, naglasivši potrebu očuvanja bioraznolikosti kao jednu od presušnih potreba u kontekstu svih drugih ciljeva.

Poručio je i kako su svi ciljevi i napori na razini Ministarstva, ali i šire kompatibilni upravo s kreiranjem niskougljičnog društva do 2050. godine. "To je ono što Hrvatska želi, treba i hoće učiniti", kazao je ministar Ćorić.

Naglasio je i kako je svako danas zasađeno stablo "jedan mali ponor ugljika" te iskorak u smjeru ublažavanja klimatskih promjena i zaustavljanja dizanja prosječne razine temperature. "Cilj od 1.5 stupnjeva, postavljen globalno u okviru Pariškog sporazuma, je nešto na čemu moramo inzistirati i upravo zbog toga očuvanje bioraznolikosti, odnosno dodatno jačanje tog našeg biopotencijala, je nešto od čega nećemo odustati", naglasio je Ćorić.

O poplavama: Izboji lošeg vremena posljedica su klimatskih promjena

Komentirajući bujične poplave u Dicmu, kojima je jedan od mogućih uzroka i to što su okolna brda prilično ogoljena, a upitan je li ga strah da ćemo u Dalmaciji te slike sve češće gledati zbog kombinacije deforestacije te koji je plan protiv toga, ministar je rekao kako su "izboji lošeg vremena jasna posljedica klimatskih promjena".

Toga, naglasio je Ćorić, nažalost nismo svjesni do onog trenutka dok se ne događaju nama samima i dok nismo izravno pogođeni. A što se deforestacije tiče, koja se dijelom događa ilegalno, rekao je kako su napori usmjereni na jačanje šumskog potencijala ne samo u urbanim područjima, već prije svega u područjima koja su prirodno za to pogodna.

"Nisam siguran kakvi su uvjeti bili na području Dicma. Kontaktirao sam Hrvatske vode jer su one uvijek prisutne u situacijama plavljenja odnosno obrane od poplava i, koliko imam informaciju, Hrvatske vode su od samog početka na terenu i to je ono što ćemo činiti dok se ovom problemu ne izađe na kraj. Ono što nam ne ide u prilog je činjenica da drugi dio ovog tjedna ponovno donosi oborine", istaknuo je.