Čovjek mijenja klimu već osam tisuća godina
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Velika spaljivanja šume i navodnjavanje zbog poljoprivrede odgovorni su za ispuštanje velike količine stakleničkih plinova u Zemljinu atmosferu, misli William Ruddiman sa Sveučilišta Virginia u Charlottesvilleu.
Do početka industrijske revolucije temperatura na Zemlji već je zbog čovjekove djelatnosti bila povećana u prosjeku za 0,8 Celzijevih stupnjeva, a na većim zemljopisnim širinama čak i za 2 Celzijeva stupnja, a to je bilo dovoljno da spriječi dolazak novoga ledenog doba, piše Nature.
Današnje zime bile bi čak za 7 stupnjeva hladnije na višoj zemljopisnoj širini da nije bilo toga ispuštanja stakleničkih plinova prije industrijske revolucije, tvrdi Ruddiman.
Umjesto toga, koncentracija ugljičnog dioksida u stalnom je porastu u posljednjih 8 tisuća godina, a koncentracija metana raste u posljednjih 5 tisuća godina. "Posve sam siguran da te promjene nisu prirodne", izjavio je William Ruddiman prošloga tjedna na godišnjem sastanku Američkoga geofizičkoga društva u San Franciscu.
Njegova izjava mogla bi opet oživjeti rasprave među klimatolozima, a najmanje jedan skeptik već je promijenio svoje prijašnje mišljenje. "Do sada nisam u potpunosti uzeo u obzir čovjekov utjecaj. Sve više mi se čini da je Ruddiman doista nešto otkrio", izjavio je Thomas Crowley, znanstvenik Sveučilišta Duke u Durhamu.
Pojačano solarno zračenje svake 22 tisuće godina povezuje se s jačim monsunima, a oni stvaraju više močvarnoga tla. Propadanje močvarne vegetacije uzrokuje veće ispuštanje metana u atmosferu. Metan je u atmosferi najveću koncentraciju dosegao prije 11 tisuća godina, a nakon toga njegova se koncentracija trebala smanjivati zajedno sa solarnim zračenjem.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ruddiman tvrdi da je prekid toga prirodnoga ciklusa, prije 5 tisuća godina, izazvan pojavom navodnjavanja rižinih polja te velikoga broja domaćih životinja u Aziji.
Slična bi priča mogla objasniti neočekivanu promjenu u ciklusu ugljičnog dioksida. Svakih sto tisuća godina koncentracija ugljičnoga dioksida naglo je rasla, a zatim je polagano padala tijekom 15 tisuća godina. No, nakon posljednje najveće koncentracije toga plina, prije deset tisuća godina, njegova je razina lagano opadala samo dvije tisuće godina, a zatim je opet počela rasti. Ova se promjena u ciklusu podudara s početkom velikog uništavanja šuma zbog poljoprivrede na euroazijskom kontinentu, prije osam tisuća godina, tvrdi Ruddiman.
(Hina) rug dgk
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara