ISPRED katoličke katedrale u Magdeburgu na vjetru se vijore zastave s natpisima: "Milosrđe, Dijalog, Ljudsko dostojanstvo, Solidarnost, GLASAJTE SVJESNO!". Nijedna stranka nije izravno imenovana, ali poruka je jasna. Nedaleko, na zgradi protestantske župe, stoji natpis "RAZNOLIKOST JE BOŽANSKA", dok na drugim crkvama u regiji vise transparenti "Srce umjesto huškanja".

Upozorenja na opasnosti koje donosi Alternativa za Njemačku (AfD) mjesecima su dio crkvene svakodnevice u pokrajini Saska-Anhalt. Prema anketama, AfD je uvjerljivo najjača snaga uoči pokrajinskih izbora 6. rujna i ima izglede formirati vladu. Istodobno, pokrajinski Ured za zaštitu ustavnog poretka klasificirao je tamošnji ogranak AfD-a kao "potvrđeno desničarsko-ekstremistički", piše DW.

Od 2,1 milijuna stanovnika Saske-Anhalta, oko deset posto su evangelici, a tri posto katolici. Muslimanskoj ili židovskoj vjeroispovijesti pripada tek nekoliko tisuća ljudi, dok je oko 85 posto stanovnika bez vjerske pripadnosti. Na razini cijele Njemačke taj je udio 47 posto.

AfD želi crkvama ukinuti sredstva

Uloga crkava kao zagovornika demokracije u ovoj je istočnonjemačkoj pokrajini veća nego što statistika pokazuje, a upravo to očito smeta AfD-u. Svojim programom za preuzimanje vlasti, usvojenim na stranačkom kongresu u travnju, AfD je pokrenuo opsežan napad na evangeličku i katoličku crkvu.

Stranka namjerava ukinuti sva plaćanja crkvama iz pokrajinskog proračuna, kao i naplatu crkvenog poreza preko državnih tijela. U slučaju crkvenog azila, gdje izbjeglice nalaze utočište u crkvenim prostorima, stranka želi da crkve za to "trajno" preuzmu financijsku odgovornost.

Evangelička akademija Saske-Anhalta, prema programu, više ne bi trebala dobivati državna sredstva zbog "političke agitacije usklađene s etabliranim strankama: klimatske doktrine, rodne ideologije i kulture duginih boja". AfD optužuje akademiju i da zagovara "neobuzdanu masovnu imigraciju". Pritom je udio stranaca u Saskoj-Anhaltu među najnižima u Njemačkoj.

Kritike ogranka AfD-a u Saskoj-Anhaltu oštrije su od onih koje dolaze iz drugih pokrajinskih ogranaka ili sa savezne razine. Prošla su vremena kada su se predstavnici tada nove stranke žalili što ih se ne poziva u crkve ili na katoličke skupove.

U veljači 2024. godine Njemačka biskupska konferencija jednoglasno je usvojila deklaraciju u kojoj stoji da su "etnički nacionalizam i kršćanstvo nespojivi". U dokumentu su etničko-nacionalističku ideologiju AfD-a identificirali i opisali kao "pravi desni ekstremizam".

Taj je dokument usvojen 2024. uoči izbora u istočnonjemačkim pokrajinama Tiringiji, Saskoj i Brandenburgu. Ovog rujna slijede izbori u Saskoj-Anhaltu, Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju i Berlinu, a sukob AfD-a i crkava trenutačno je najintenzivniji upravo u Saskoj-Anhaltu.

"Vraćaju običaje iz nacizma"

Katolički biskup Gerhard Feige smatra da politika AfD-a "definitivno" odražava etnički nacionalizam. "Dosadašnji moto Saske-Anhalta bio je Misli moderno. AfD ga želi zamijeniti s Misli njemački", rekao je Feige u razgovoru za DW. "AfD-ovi plakati su jasni: Spasite svoju domovinu, Vratite svoju domovinu, Deportacije od prve minute!. Što bi to drugo moglo biti nego etnički nacionalizam?", pitao je.

Dodao je kako "nikad nije mislio da se danas toliko ljudi može ponovno dati zavesti" i da će se pojaviti "piromani, demagozi i šarlatani kojima će mnogi povjerovati". Kao primjer navodi ceremoniju podizanja zastave koju AfD želi vratiti u škole: dizanje zastave i pjevanje himne.  "To je postojalo u doba nacizma, a preuzeo je i DDR. Zar bi se to sada trebalo vratiti? Smatram to nemogućim", kaže Feige.

Obje crkve ističu da ne istupaju protiv neke stranke, nego za kršćansko poimanje čovječanstva. Friedrich Kramer, biskup Evangeličke crkve u središnjoj Njemačkoj, nedavno je izjavio da opomene crkava, bilo da je riječ o zaštiti klime ili odnosu prema strancima, "prije svega nisu političke, već kršćanske poruke koje se ne smiju tumačiti kao podrška nekoj stranci".

"Sudjelovanje AfD-a u vladi imalo bi razorne posljedice"

U stranačkom programu AfD-a ne spominju se Židovi ni židovski život, ali se zato često spominje islam. Stranka navodi da će "vjersku slobodu vratiti na odgovarajuću mjeru". Islam opisuju kao "kulturološki stranu religiju" i poručuju da vjerska sloboda ne obvezuje Nijemce da "ispune svaku želju islamskog lobija".

Znakovito je da program AfD-a govori o "kršćanskom poslanju" koje, prema njima, "crkve koje ubiru porez" više ne ispunjavaju. To podsjeća na podršku koju američki predsjednik Donald Trump dobiva od utjecajnih evangeličkih i konzervativnih kršćanskih skupina u SAD-u. Međutim, u Saskoj-Anhaltu takvi vjerski krugovi nisu značajnije prisutni.

"Sudjelovanje AfD-a u vladi imalo bi razorne posljedice", kaže biskup Kramer. Dodaje da zato svi kulturni djelatnici i aktivisti civilnog društva zajednički upozoravaju na opasnosti. Njegov katolički kolega, biskup Feige, također upozorava da se ne umanjuju moguće posljedice vlade pod vodstvom AfD-a.

"Saska-Anhalt bi im poslužila za ulazak u saveznu politiku"

Kaže da stranka vodi kampanju "s mesijanskim idejama" i porukama poput "Sve će biti dobro" ili "Sve je moguće". Neki se pitaju što bi na vodećem kandidatu AfD-a Ulrichu Siegmundu moglo biti "ekstremno desno ili opasno" jer on "djeluje vrlo pametno i entuzijastično".

"Ali iza njega stoje snage koje mogu biti zastrašujuće", upozorava Feige. "Ako ovdje na vlast dođe jednostranačka vlada AfD-a, to će biti pilot-projekt. Saska-Anhalt tada će poslužiti kao polazište za ulazak u saveznu politiku", zaključuje.