Dabrova nije bilo cijelo stoljeće, a sada su preplavili Hrvatsku
EUROPSKOG dabra na ovim prostorima nije se moglo vidjeti od kraja 19. stoljeća, da bi ga 1996. godine vratili na tlo Lijepe naše u okviru projekta "Dabar u Hrvatskoj", a od tada se, kao životinja koja nema prirodnog neprijatelja, raširio vrtoglavom brzinom i počeo raditi probleme.
Stanovnici uz potok Koprivnica, koji teče kroz sam grad, već neko vrijeme negoduju zbog šteta koje im po vrtovima i dvorištima uzrokuje dabar. Njegova dužina može doseći do metra, težak je do 30 kilograma, a kad ga ugleda u vodi, prolaznik često pomisli kako poveći pas traži zaštitu od sunca.
Uglavnom se kreću uzvodno
Kako je Hini objasnio Krešimir Krapinec, profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu koji se bavi gospodarenjem životinjskim vrstama, dabrovi su na nekoliko mjesta u Hrvatskoj pušteni u prirodu da bi se obnovila njihova prisutnost.
Među lokalitetima gdje je dabar pušten 1997. godine jest i rijeka Drava kod Legrada. Nije mu trebalo dugo da se kao invazivna vrsta počne širiti vrtoglavom brzinom. Uglavnom se kreće uzvodno, a dragi su mu i pritoci rijeka.
"Uopće nije čudno što se dabar nastanio nekoliko kilometara od Drave, čak u središtu Koprivnice", kaže Krapinec dodajući kako ga često viđaju rekreativci koji šeću uz potok. Ako ga i ne vidite golim okom, možete pratiti njegovo kretanje jer iza sebe ostavlja srušena stabla i druge tragove koji tište stanovnike uz potok.
Još uvijek ne postoji plan gospodarenja
Prilikom zadnjih izvida o širenju dabrova prije 12 godina, Krapinec ih je uočio kod Križevaca, na Zelini čak i na Kalniku. Danas ih ima skoro u cijeloj Hrvatskoj, viđa ih se u Nacionalnom parku Plitvice, na Kupi i u Gorskom kotaru, izuzetak je još samo Dalmacija.
Dabrovi se šire brže nego što se očekivalo i zadaju sve više glavobolje stanovništvu uz rijeke, potoke i jezera, kao i stručnjacima koji brinu o uravnoteženoj prisutnosti životinjskih vrsta. Tim više što još uvijek ne postoji plan gospodarenja našim najvećim glodavcem.
Krapinec kaže da se svojevremeno u Podravini strahovalo od širenja bizamskog štakora, koji je uvezen iz SAD-a s namjerom da ga love krznari. No on se nije proširio, ali nutrija, koja je po veličini između bizamskog štakora i dabra, pobjegla je krznarima iz zatočeništva i počela se širiti. Riječ je također o invazivnoj vrsti, ali ona se ne širi brzo poput dabra, može je se naći tek u Posavini.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Ove stvari danas radimo svaki dan, a prije deset godina zvučale bi potpuno suludo 😅
Vikendi koji se pamte: Vino, priroda i okusi zbog kojih vrijedi usporiti
Pronašli smo najjednostavniji recept za ljetni ručak. Teško da može lakše od ovoga
VIDEO Znate li koji broj treba nazvati u slučaju požara? Neki su se zbunili
Znate li što napraviti kada jelu nedostaje okusa? Možda vas ovo spasi
VIDEO Bez ovoga većina Hrvata ne može zamisliti dan. Slažete li se?
Natječaj traje još 24 sata: Prijavi se za par minuta i osvoji cool nagrade
Možete li skupiti 10/10 na ovom kvizu o nekretninama?
Hladno nije dovoljno. Važno je kako klima hladi
VIDEO Vatreni, poslušajte navijače. Ovo su njihovi savjeti za pobjedu
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Ove stvari danas radimo svaki dan, a prije deset godina zvučale bi potpuno suludo 😅
Vikendi koji se pamte: Vino, priroda i okusi zbog kojih vrijedi usporiti
Pronašli smo najjednostavniji recept za ljetni ručak. Teško da može lakše od ovoga
VIDEO Znate li koji broj treba nazvati u slučaju požara? Neki su se zbunili
Znate li što napraviti kada jelu nedostaje okusa? Možda vas ovo spasi
VIDEO Bez ovoga većina Hrvata ne može zamisliti dan. Slažete li se?
Natječaj traje još 24 sata: Prijavi se za par minuta i osvoji cool nagrade
Možete li skupiti 10/10 na ovom kvizu o nekretninama?
Hladno nije dovoljno. Važno je kako klima hladi