NA TELEVIZIJI N1 gostovale su saborska zastupnica Centra, Dalija Orešković, i nezavisna saborska zastupnica u Klubu Mosta, Marija Selak-Raspudić.

Na početku su komentirale uhićenja osječkih sudaca te ulogu Zdravka Mamića u tome.

"Sustav provjera imovinskih kartica ne funkcionira"

"Ova uhićenja potvrđuju da sustav unutarnje kontrole nad radom sudaca ne postoji. Kod ovih konkretnih sudaca mislim da se davnih dana moglo primijetiti da u njihovom radu, djelovanju i ponašanju, kako u sudnici i izvan nje, nešto nije u redu. Mislim da su i njihovi kolege mogli primijetiti da njihova odjeća i stil života ne odgovaraju plaći", rekla je Orešković.

"Sustav provjera imovinskih kartica ne funkcionira, on se svodi na kontroliranje forme, ali sustavna provjera ne postoji. Ja problem vidim u ovlastima i djelokrugu rada Državnog sudbenog vijeća, koje je ad hoc tijelo. Ne radi se o ljudima koji posao DSV-a obavljaju kao stalno zanimanje", rekla je Orešković.

Nadovezala se Selak Raspudić o Mamiću:

"Nije on samo netko tko nema što izgubiti nego je i osoba koja si može priuštiti ovo. Nažalost, trenutno smo u situaciji da trebamo poticati njegov rad jer su nam potrebni pokajnici u sustavu da bismo riješili probleme. Treba razlučiti dvije stvari, prva je da nisu svi suci korumpirani, a druga je da se ovdje radi o organiziranoj korupciji. Riječ je o nečemu što se definira kao sprega sudaca, organiziranog kriminala i poduzetnika. To je dublji sustavni problem koji treba riješiti", rekla je Selak Raspudić.

"Pođimo od jednostavnog primjera, ako pitate građane kao izgleda sudska praksa, nitko nema pojma, jer nikad nismo vidjeti kako izgleda proces u sudnici. Godinama se govori da treba pojednostaviti sudsku praksu. Ništa se ne čini po pitanju osnaživanja unutarnje kontrole unutar sustava. Sustav je nominalno neovisan izvana, ali ono što se događa unutra, predstavlja ozbiljan problem", dodala je.

Orešković: Imamo natjecanje dva čovjeka čiji ego je toliki da ne vide probleme društva

Govorila je i o DSV-u:

"Ako govorimo o DSV-u, onda imamo situaciju da je izbor sudaca tajan, odnosno anoniman, no ime onog tko glasuje je vidljivo predsjedniku, pa se vi usudite glasati za ne znam koga ako će to netko vidjeti. Vrlo je ozbiljan problem onog što se događa u sudstvu, iako to ne znači da nijedan sudac ne radi posao kako treba", rekla je.

Orešković je komentirala i istupe predsjednika Zorana Milanovića:

"Dakle, ovako kako smo krenuli pričati o pravosuđu, sasvim sigurno nećemo napraviti pomak nabolje. Činjenica je da je problema puno i to je među ostalim bio razlog zašto sam se uključila u politiku. Međutim, napad s političke razine, u kojem se generalizira stanje i pritom se potpuno iskrivljuju kako statistički podaci tako i niz objektivnih podataka, govore u primjer tome da ti najglasniji imaju svoj alternativni politički cilj, a ne ukazati na probleme, a kamoli predložiti nešto da se problemi riješe", ustvrdila je Orešković.

"Ako pogledamo probleme građana, oni ukazuju na krupne korupcijske afere, ako i imamo osuđujuću presudu, ukinut će je Ustavni sud. Ako ih nešto osobno tišti, to je neujednačena sudska praska. Postoji niz alata kako je ujednačiti, postoji niz informatičkih alata, jesu li oni ovog trena na zadovoljavajućoj razini? Sasvim sigurno da nisu, ali povodom izbora novog predsjednika Vrhovnog suda smatram da su to pitanja koja su trebala biti u fokusu javnosti. Završili smo u natjecanju dva tašta čovjeka čiji ego je toliko velik da ne vide probleme društva koje bi trebali rješavati", rekla je zastupnica Centra.

Selak Raspudić: Problem dolazi kad sve čini jedna vlast

Raspudić je komentirala Zlatu Đurđević i njezin program:

"Ja sam pažljivo proučila njezin program. Ne radi se o tezi, nego je postavila pitanje. Problem dolazi u tome kada sve čini jedna vlast. Mi možemo dozvoliti da izvršna vlast imenuje suce, no ne možemo dozvoliti da ih ta izvršna vlast može i smijeniti. Tri dijela vlasti su tu da se međusobno kontroliraju. Kada bismo mi imali kvalitetnu politiku, zastupnici bi trebali biti najveća garancija dostojanstva i transparentnosti države jer su ih izravno odabrali građani", rekla je.

"Kada bismo mi imali kvalitetne zastupnike, bilo bi normalno i pohvalno da mogu birati suce. Imamo problem unutarstranačke demokracije. Vi na čelna mjesta možete samo ako dokažete poslušnost vrhovnom vođi. Dolaze ljudi koji su tu da bi slušali i koji ni na koji način ne mogu aktivno sudjelovati u radu sabora. Taj izbor sudaca ispada besmislen jer nećete dobiti ništa drugo nego presliku vladajuće većine", dodala je Selak Raspudić.

"HDZ-ovci nisu relevantni u ovoj tematici"

Orešković je rekla da se u ovom slučaju neće osvrtati na ono što govore iz HDZ-a: "U ovoj ih tematici ne smatram relevantnima", kaže.

"Ne slažem se s kolegicom Selak Raspudić. Čak i da imamo puno kvalitetnije zastupnike, ne smatram da mogu dobro ocijeniti rad sudaca i da mogu birati za pozicije predsjednika sudova i predlagati kandidate. Mi imamo problematičan odnos između predsjednika države s jedne strane i vlade s druge. Nema niti minimuma kulturnog dijaloga koji nas ne bi sramotio pred svijetom. Nisu dovoljno razrađeni ni mehanizmi izbora sudaca. Smatram da bi pravosuđe dobilo novu kvalitetu kada bismo iz DSV-a maknuli dva saborska zastupnika koji tamo sjede, jer smatram da tamo nemaju što tražiti, a mislim da ne bi trebalo biti ni sveučilišnih profesora", rekla je.

Raspudić je na to odgovorila da i ta dva saborska zastupnika ionako ne mogu ništa jer većinu u Državnom sudbenom vijeću imaju suci.

"Ovako oni s akademskom zajednicom čine upliv izvana. Kada biste ih maknuli, ne bismo dobili ništa. Nije pitanje gdje se suci izabiru, nego kakva su nam sva tijela zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Ako imamo suce s integritetom, i to je ključno pitanje i takve ljude na svim drugim pozicijama na kojima se odlučuje, onda neće biti bitno je li odlučeno u parlamentu ili među sobom ili izvršna vlast u kombinaciji sa sudstvom ili nešto treće", kaže Selak Raspudić.

"Kad HDZ kaže da nije dobro da politika ima udio u pravosuđu, najviše govori o sebi"

"Kada vam glavna politička stranka, koja je većinu vremena kreirala sve ono što smo mi danas baštinili u zemlji, kaže da nije dobro da politika ima udio u pravosuđu, onda najviše govori o samoj sebi. Oni govore da je njima nezamislivo da se, osim po načelu podobnosti, izabire nekoga u bilo koji drugi sustav u zemlji. Oni time zapravo prenose svoju sliku svijeta, koju mi uzimamo zdravorazumski. Što se tiče Đurđević, mislim da je i njezino djelovanje dio jednog važnog procesa, a to je da njoj javnosti postalo jasno da se neke stvari u pravosuđu i mogu i trebaju promijeniti. Činjenica je da bi trebali prepoloviti broj dana trajanja građanskih parnice, a tek onda se okrenuti na ove korupcijske procese. Ovakvim eksponiranjem teme, u krajnjoj liniji imat ćemo jedan sudar znanstvene i praktične djelatnosti u sudstvu", dodaje Selak-Raspudić.

"Teza da je Zlata Đurđević jedina neovisna je potpuno promašena"

Na to je odgovorila Dalija Orešković.

"Ovdje se dogodilo puno floskula i takvih paušalnih teza. Ja o Zlati Đurđević, kao o uglednoj profesorici, mislim sve najbolje. Međutim, teza da je ona jedina neovisna je potpuno promašena i kriva teza. Mislim da se i sama Đurđević krivo prikazala. Isticati ja sam ta koja ima integritet i koja će ostati neovisna. Pitam se tko može za Peto Kujundžić reći da je bilo čija? Po čemu je ona osoba koja ne bi imala integritet ili neovisnost? Ako polazimo od teze da samo netko tko dolazi izvana nije podložan bilo čijem utjecaju, onda nam kompletno pravosuđe ne funkcionira", rekla je zastupnica Centra.

Selak Raspudić: Ljudi ponekad zažmire na korupciju ako pomisle da je netko sposoban

Dodala je i da korupcija uvijek ima ime i prezime te da se uvijek radi o konkretnim osobama.

"Među onima koji su koruptivni naći ćete manje-više pripadnike svih političkih boja. Činjenica je da je HDZ kao politička stanka osuđen za korupciju i oni taj teret moraju nositi. Između ostalog, najveći broj onih koji su bili teškaši po koruptivnim optuženicima dolazi upravo iz njihovih redova i ne postoji nikakva ograda ili osuda iz te stranke", rekla je Orešković.

Selak Raspudić na pitanje o rejtingu HDZ-a, koji, bez obzira na sve, ne opada, kaže:

"Nije jedini problem ili jedino rješenje biti neovisan i nekoruptivan, nama trebaju ljudi koji su stručni i sposobni i razlog zašto ljudi ponekad zažmire na korupciju je to što imaju dojam da je netko sposoban. Kada govorimo o HDZ-u, ne bih rekla da je istina da se to ne ogleda u njihovom rejtingu. Ovo što se dogodilo na lokalnim izborima i način na koji su percipirani u županijama koje su izgubili, bez obzira na to što jesu dominantni pobjednici, pokazuje da su u Hrvatskoj u procesu ozbiljnije i dugoročne promjene i mislim da može doći do promjene vlasti i da se polako nagriza i to tkivo HDZ-a", rekla je Selak Raspudić.

Selak-Raspudić: Lani je za 30% poraslo iskorištavanje djece za pornografiju

Dodala je i da je na oporbi da vrati povjerenje građana u politiku. Govorila je i o skorim izmjenama zakona:

"Uvijek je dobro raditi na boljem zakonodavstvu i približavaju nam se kvalitetne izmjene kaznenog zakona. Ali kazneni zakon dolazi na kraju. To znači da trebamo osnažiti sve mehanizme da ne bi došlo do toga da mnogo ljudi ide u zatvor. Nije cilj da imamo puno ljudi u potkapacitiranim zatvorima, nego da ljudi uopće ne dolaze do toga. Trebalo je povećati broj skloništa, trebalo je omogućiti da se nasilje dojavljuje i drugačije, ne samo telefonski u situaciji kada su žrtve zatvorene s njima", rekla je Selak Raspudić.

"Imali smo jednu dramatičnu situaciju u sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je broj išao do 50% gdje su ljudi bili u tim malim kontejnerima sa svojim zlostavljačima. Pet puta je bilo više žrtava nego zlostavljača. Izmjene zakona idu i u tome smjeru da je iskorištavanje djece za pornografiju u ovoj pandemijskoj godini u odnosu na 2019. godinu poraslo za 30%, tjelesna ozljeda na štetu djece i obitelji je porasla za 50%, a najviše je poraslo neprovođenje odluke na dobrobit djeteta, 81%. Kada je bio lockdown, nitko se nije bavio dobrobiti djeteta", rekla je.

Orešković: Socijalnoj fali vozila, a svaki šef vijeća gradske četvrti u Zagrebu ima službeno vozilo 24 sata

Izmjene zakona je komentirala i Orešković: "Ove izmjene zakona treba pozdraviti. Svojevremeno je oporba predložila vrlo sličnu stvar i to je jedan od primjera prijedloga koji vladajući nisu htjeli prihvatiti samo zato što dolazi iz redova oporbe. Kada me pitate gdje je najveći problem, mi imamo problem nasilja duboko ukorijenjenog u strukturi društva, koje društvo tolerira jer nemamo uređen sustav."

"Ovo što je gospođa Selak Raspudić govorila možemo povezati s nedovoljnim brojem sigurnih kuća, s osposobljenošću i kapacitetima centara za socijalnu skrb, s nedovoljnim brojem djelatnika, s činjenicom da nemaju vozilo s kojim bi mogli obići teren, nemaju uopće hladni pogon i elementarne uvjete za rad. S druge strane, u glavnom gradu smo imali službeno vozilo dostupno 24 sata na dan za svakog predsjednika vijeća gradske četvrti", rekla je Orešković.

Orešković: Sjetite se samo Murganić i "tako vam je to u obitelji"

Selak Raspudić, pak, kaže da službene statistike EU pokazuju da smo među najmanje nasilnim zemljama.

"No to ne znači da nasilje nije drastično poraslo tijekom pandemije. Ne treba nam nijedan slučaj nasilja. Mi se prvenstveno dijelimo na nasilnu manjinu i nenasilnu većinu, a ne na muškarce i žene. Ono što vidim kao problem u postupanju institucija je jedna zamka koja se često nudi kao objašnjenje ovakvih brojki. MUP kaže da je to rezultat dobrog rada institucija jer više prepoznaju nasilje i to doista zvuči uvjerljivo. Možda naš MUP stvarno dobro radi svoj posao, a ne da je raslo nasilje. Kada bi to doista bio slučaj, imate djela koja su pala, što bi značilo da je MUP potpuno zakazao ako je toga manje? Istina je uvijek jednostavna, kada nešto raste, situacija nije dobra. Protiv takvih floskula se treba boriti i postoje jasne mjere kako prevenirati nasilje u kriznim situacijama", kaže.

Orešković se nadovezala i rekla da na svaki prijavljen slučaj nasilja imamo još 3 do 5 neprijavljenih, a da je i problem kako mladi percipiraju nasilje.

"Ta percepcija proizlazi iz nečeg što vide u svom okruženju. Puno je tu stvari koje, po meni, šalju krivu poruku. Sjetimo se župana Tomaševića i njegove supruge i resorne ministrice, koja je izjavila: 'A tako vam je to u obitelji' i onda se stavite u situaciju običnog čovjeka koji bi u sitnim satima trebao prijaviti buku kod susjeda", rekla je Orešković.

"Resorna ministrica nije to rekla, ja sam pažljivo proučila izjavu i kontekst u kojem je to rekla, premda je riječ o nekome tko dolazi iz suprotnog političkog tabora i gdje bih trebala htjeti poentirati. Ono što je rekla Murganić, bilo je na činjenicu da ljudi u obitelji prijavljuju pa odjavljuju nasilje. Ne mislim da je to bila kvalitetna i spretna izjava, no ako želimo doista društvo bez nasilja, onda trebamo biti pošteni", rekla je Selak Raspudić.

"Problem je što smo imali župana iz HDZ-a i prijavu koja je bila povučena"

Orešković joj je odgovorila: "Mislim da je ovdje bio problem što smo imali župana iz HDZ-a i prijavu koja je bila povučena. Mene bi kao bivšu odvjetnicu koja zna što prolaze žrtve jako zabrinulo što stoji iza povlačenja prijave nekoga ko je u tom trenutku puno više izložen javnosti nego netko drugi, a s druge strane politički moćna osoba kao napadač nije isto kao i neki obični napadač. U tom smislu je baš to, ako se referirala kao što Selak Raspudić tumači, ako je to bilo što je ministrica htjela reći, tu tek vidim strah za egzistenciju i neke druge stvari", rekla je Orešković.

Selak Raspudić je dodala da uopće nije sporno da je izjava bivše ministrice Murganić bila nespretna, ali da osoba nikada nije jedna izjava i da to ne znači da ona tolerira nasilje.

"Imali smo situaciju u kojoj se zapravo vidjelo kako prolazi osoba koja je pod svjetlom reflektora, koja nešto prijavi. U konačnici, koliko je postupak trajao, koliko je bio mučan i kakva je na kraju bila osuda. Ja sam samo htjela pokazati kakvu poruku kroz neke primjere mi svi skupa šaljemo društvu u cjelini, gdje dolazi do tog toleriranja nasilja ili odvraćanja ljudi od toga da slučaj prijave", rekla je Orešković.

Selak-Raspudić: Zbog zastare nisam optimistična da će svjedočanstva o seksualnom uznemiravanju uspjeti

Naposljetku je Selak Raspudić govorila o slučajevima spolnog uznemiravanja na fakultetima:

"Mi smo kroz odbor nastavili raditi na tim slučajevima, upravo s naglaskom na to da nešto ne smije prestati biti tema jer taj dan nije u medijima. Učinili smo nekoliko stvari. Prvo: poslali smo dopis svim javno prokazanim institucijama koje su imale problem spolnog uznemiravanja da nas obavijeste kakav je produkt te situacije, odnosno koliko je konkretnih prijava ili ako ih nema, zašto do njih nije došlo. Druga stvar je da smo proširili upit prema drugim institucijama. Jer, recimo, imate zakon koji nalaže da svako poduzeće s više od 20 zaposlenika mora imati povjerenika kojem se možete obratiti po pitanju spolnog uznemiravanja, pitanje je koliko to radnika zna", rekla je.

Dodala je i da nije optimistična oko toga hoće li mnoga svjedočanstva studentica uopće dobiti konačni pravorijek jer još uvijek vrijedi zakon po kojem nakon tri mjeseca nastupa zastara.

"Imamo samo 25 sigurnih kuća"

Orešković je rekla da mi kao društvo trebamo napraviti više. Puno više je potrebno edukacije, kaže, "ali i puno više pažnje treba posvetiti terapiji osoba koje su u nekom trenu bile viktimizirane, ali i počiniteljima, bilo da možda nisu svjesni svojih ponašanja, nisu svjesni štetnosti, nalaze se opetovano u situacijama gdje mogu činiti isto…"

"Treba riješiti i infrastrukturni problem, ako imamo svega 25 sigurnih kuća, kroz 20-ak županija očito je da u tom smislu moramo više uložiti u mjesta gdje će se netko skloniti", zaključuje.

Na kraju je govorila Selak Raspudić:

"Postoje jednostavni mehanizmi gdje situacija već sutra može biti lakša za one koji će upisivati fakultete. Treba ustanoviti jasan protokol postupanja da svi budući studenti budu upoznati s time što mogu učiniti ako dođe do seksualnog uznemiravanja. Oni do sada nisu bili ni svjesni. Time bi se i buduće počinitelje obeshrabrilo kada bi crno na bijelo pisalo da se to ne smije i kada bi ljudi znali kome to trebaju prijaviti."