GODINA 1920. bila je prekretnica u njemačkoj politici, a jedan od značajnijih događaja tog razdoblja bilo je preimenovanje Njemačke radničke stranke (Deutsche Arbeiterpartei – DAP) u Nacionalsocijalističku njemačku radničku stranku (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei – NSDAP), poznatiju kao nacistička stranka. Ova promjena nije bila samo kozmetička, već je označila početak ideološke i organizacijske transformacije koja će u narednim desetljećima duboko utjecati na Njemačku i svijet.

Pozadina i razlozi promjene

Njemačka radnička stranka osnovana je 5. siječnja 1919. godine u Münchenu, a jedan od njezinih ranih članova bio je Adolf Hitler, koji se brzo istaknuo kao nadaren govornik i organizator. U to vrijeme, DAP je bila marginalna politička skupina s radikalno nacionalističkim i antisemitskim idejama, no nedostajala joj je prepoznatljivost i široka privlačnost među biračima.

Hitler je 24. veljače 1920. na sastanku u Münchenu predložio preimenovanje stranke u Nacionalsocijalističku njemačku radničku stranku (NSDAP), čime je želio istaknuti nacionalističke i socijalističke aspekte njezine ideologije. Taj novi naziv imao je za cilj privući i radničku klasu i nacionalistički nastrojene slojeve društva, nudeći im alternativu postojećim političkim strankama.

Usvajanje 25 točaka i razvoj ideologije

Na istom skupu, 24. veljače 1920. godine, NSDAP je predstavio svoj politički program, poznat kao "25 točaka", koji je postavio temelje nacističke ideologije. Program je uključivao zahtjeve za ukidanjem Versajskog ugovora, širenjem njemačkog teritorija, ograničavanjem prava Židova te uvođenjem jakog autoritarnog režima.

Hitler i njegovi suradnici shvatili su da će radikalna retorika i populistički slogani pomoći u pridobivanju podrške širokih masa. Stranka je sve više koristila propagandu i organizirane javne skupove kako bi promovirala svoje stavove, a uskoro je postala važan politički čimbenik u Weimarskoj Republici.

Dugoročne posljedice

Iako je NSDAP u početku bila relativno mala stranka, tijekom 1920-ih i 1930-ih stjecala je sve veću popularnost, osobito tijekom Velike depresije. Njezina ekstremna nacionalistička i antisemitska politika, uz učinkovitu propagandu i nasilne metode, omogućila joj je dolazak na vlast 1933. godine, kada je Adolf Hitler postao kancelar Njemačke.

Preimenovanje Njemačke radničke stranke u NSDAP označilo je prvi korak prema izgradnji totalitarnog režima koji je doveo do Drugog svjetskog rata i Holokausta. Ovaj događaj iz 1920. godine stoga se smatra jednim od ključnih trenutaka u modernoj povijesti, s dalekosežnim posljedicama za cijeli svijet.