KADA se američki državni tajnik Marco Rubio sljedeći tjedan sastane s danskim i grenlandskim kolegama, Danska će se naći u nezavidnom položaju: branit će teritorij koji se od nje postupno udaljava još od 1979. godine i teži potpunoj neovisnosti.

Prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će preuzeti Grenland potaknule su val europske solidarnosti s Kopenhagenom, no kriza je razotkrila i neugodnu istinu - Danska traži potporu za zaštitu teritorija čije stanovništvo želi samostalnost, a čija najveća oporbena stranka sada želi zaobići Kopenhagen i pregovarati izravno s Washingtonom, piše Reuters.

"Danska riskira trošenje svog vanjskopolitičkog kapitala kako bi osigurala Grenland, samo da bi ga poslije gledala kako odlazi", rekao je Mikkel Vedby Rasmussen, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Kopenhagenu.

Ulozi nadilaze danske nacionalne interese

Danska ne može dopustiti odlazak Grenlanda bez gubitka svoje geopolitičke važnosti. Ovaj arktički teritorij strateški je smješten između Europe i Sjeverne Amerike te je ključna lokacija za američki sustav protubalističke obrane. Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako želi da Grenland, bogat mineralima i strateški važan, postane dio Sjedinjenih Država.

No, na kraju Danska možda neće imati ništa od svojih napora ako Grenlanđani izaberu neovisnost - ili sklope vlastiti dogovor s Washingtonom.

Ulozi nadilaze danske nacionalne interese. Europski saveznici stali su uz Dansku ne samo iz solidarnosti, već i zato što bi odustajanje od Grenlanda postavilo opasan presedan koji bi mogao ohrabriti druge sile da slijede teritorijalne pretenzije prema manjim nacijama, narušavajući svjetski poredak uspostavljen nakon 1945.

Dansko ministarstvo vanjskih poslova odbilo je komentirati, ali se pozvalo na zajedničke izjave danske premijerke Mette Frederiksen i grenlandskog premijera Jensa-Frederika Nielsena od 22. prosinca.

"Nacionalne granice i suverenitet država ukorijenjeni su u međunarodnom pravu," poručili su čelnici. "To su temeljni principi. Ne možete anektirati drugu zemlju... Grenland pripada Grenlanđanima." Ovog tjedna, Frederiksen je dodala: "Ako SAD odluči napasti drugu zemlju NATO-a, sve staje, uključujući NATO i sigurnost koju je savez pružao od Drugog svjetskog rata."

"Grenlandska kartica"

Trumpova administracija poručuje da su sve opcije na stolu, uključujući kupnju teritorija ili njegovo preuzimanje silom. Profesor Rasmussen iz Kopenhagena kaže da je svaka rasprava o tome isplati li se zadržati Grenland zasjenjena ogorčenjem zbog Trumpovih prijetnji. "To nije dio političke rasprave u Danskoj. Bojim se da smo upali u patriotski zanos," rekao je.

Tijekom Hladnog rata, strateški položaj Grenlanda davao je Danskoj nesrazmjerno velik utjecaj u Washingtonu i omogućavao joj da održava nižu obrambenu potrošnju nego što bi se inače očekivalo od NATO saveznika. To je postalo poznato kao "grenlandska kartica", navodi se u izvješću Centra za vojne studije Sveučilišta u Kopenhagenu iz 2017. godine.

Međutim, težnje Grenlanda za samoodređenjem jačaju otkako je bivša kolonija dobila veću autonomiju i vlastiti parlament 1979. godine.

Sporazum iz 2009. izričito je priznao pravo Grenlanđana na neovisnost ako to odaberu. Sve grenlandske stranke žele neovisnost, razlikuju se samo u tome kako i kada je postići.

Trumpov pritisak samo je ubrzao proces, prisiljavajući Kopenhagen da troši politički kapital i financijske resurse na odnos s sve neizvjesnijim ishodom.

"Koliko bismo se trebali boriti za nekoga kome zapravo nije stalo do nas?" rekao je za Reuters Joachim B. Olsen, politički komentator i bivši danski zastupnik.

Financijski teret

Kopenhagen grenlandskom gospodarstvu, koje je blizu stagnacije, osigurava godišnju potporu od otprilike 4,3 milijarde danskih kruna (610 milijuna dolara).

Središnja banka procjenjuje da je za održivost trenutačnih javnih financija potreban godišnji iznos od dodatnih 800 milijuna danskih kruna. Danska također pokriva troškove policije, pravosuđa i obrane, čime se ukupna godišnja potrošnja penje na nešto manje od milijardu dolara.

Uz to, Kopenhagen je prošle godine najavio arktički obrambeni paket vrijedan 42 milijarde danskih kruna (6,54 milijarde dolara) kao odgovor na kritike SAD-a da Danska nije učinila dovoljno za zaštitu Grenlanda.

Ipak, neki odbacuju promatranje odnosa kroz transakcijske okvire, ukazujući na danske pravne i moralne obveze prema međunarodnom pravu i stoljeća zajedničke povijesti.

"Govorimo o obiteljskim odnosima, dugoj povijesti odnosa između Danske i Grenlanda," rekao je Marc Jacobsen, izvanredni profesor na Kraljevskom danskom obrambenom koledžu. "Dakle, ovo je mnogo više, ne radi se samo o obrani i gospodarstvu, radi se o osjećajima, radi se o kulturi."

Teško balansiranje

Premijerka Frederiksen suočava se s teškim balansiranjem, smatra Serafima Andreeva, istraživačica s Instituta Fridtjof Nansen. Danska za sada nema drugog izbora nego ostati čvrsta kako bi održala svoj diplomatski kredibilitet, ali time riskira odnos sa Sjedinjenim Državama u vrijeme "kada je Rusija sve veća prijetnja i biti na lošoj strani SAD-a nije dobro ni za koga na Zapadu".

Frederiksen se ove godine suočava i s izborima, iako Grenland nije bio glavna tema kampanje.

"Ne razumijem zašto se moramo držati ove zajednice s Grenlandom kada oni toliko žele izaći iz nje," rekla je za Reuters Lone Frank, danska znanstvena spisateljica. "Da budem potpuno iskrena, Grenland u meni ne izaziva nikakav osjećaj pripadnosti."