KINA u posljednje vrijeme pokazuje svoju pomorsku snagu u Indopacifiku potezima koji predstavljaju izazov za američkog predsjednika, piše Guardian.

U samo pet tjedana Kina je izvela vježbe s bojevim streljivom u blizini Australije, Tajvana i Vijetnama. Testirala je nove desantne brodove koji bi mogli poslužiti za amfibijski napad na Tajvan. Predstavila je i rezače podmorskih komunikacijskih kabela sposobne prekinuti pristup internetu - alat za koji nijedna druga država ne priznaje da ga ima.

Kina tako pokazuje pomorsku moć u Indopacifiku kako bi svojim susjedima poručila tko je glavni, smatraju stručnjaci. Istovremeno testira i stavove daleko većeg protivnika, aktualnog američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Otkako je u siječnju ponovno preuzeo dužnost, Trump i članovi njegove administracije fokusirali su se na Kinu kroz carine i postupno zaoštravali trgovinski rat s Pekingom. No, istovremeno su uglavnom šutjeli o sve agresivnijim kineskim vojnim potezima u morima Indopacifika. To se sada počinje mijenjati.

Američko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je 1. travnja "agresivne vojne aktivnosti i retoriku" Pekinga nakon nenajavljenih vojnih vježbi u Tajvanskom tjesnacu, koje su u posljednje vrijeme sve veće i sve više nalikuju stvarnoj invaziji.

Trump još uvijek nije rekao što misli o Tajvanu

To je uslijedilo neposredno nakon posjeta američkog ministra obrane Petea Hegsetha regiji. On je Japan i Filipine uvjeravao da će ih SAD i dalje braniti od Kine. Pritom je naglasio da Washington ne mijenja stav prema Tajvanu, a Pentagon je ponovio da Kina i dalje predstavlja najveću prijetnju za SAD.

No, američki saveznici u Indopacifiku žele takva jamstva čuti izravno od Trumpa, koji još uvijek nije jasno rekao što misli o Tajvanu. Kad ga je novinar u veljači upitao za stav o toj temi, odbio je dati odgovor i od tada o Tajvanu ne govori.

"Kinezi pomno prate što se događa s Trumpovom administracijom i ispituju dokle mogu ići", rekao je Malcolm Davis, viši analitičar Australskog instituta za stratešku politiku.

"Kina bi mogla prijeći na nešto agresivnije"

"U tom testiranju Trumpa mora oko Kine vjerojatno će postajati sve nemirnija", kaže Davis. Očekuje da će Kina nastaviti intenzivirati vojne vježbe u Tajvanskom tjesnacu te se fokusirati na zemlje s kojima ima teritorijalne sporove, uključujući Filipine i Japan.

"Kina će biti spremnija riskirati sukobe s Filipinima, primjerice sudarima brodova i sličnim incidentima. Mogla bi prestati koristiti vodene topove i prijeći na nešto agresivnije", rekao je Davis. "Cilj im je zastrašiti Manilu da prihvati kineske interese."

Koliko bi američka vojska trebala biti uključena u zbivanja u Indopacifiku i koliko daleko bi trebala ići u zaštiti Tajvana, pitanja su koja izazivaju podjele među najvišim Trumpovim suradnicima, kaže bivši dužnosnik američkog ministarstva vanjskih poslova, koji je radio u prvim tjednima Trumpove administracije.

"Postoje frakcije koje se bore za utjecaj nad Trumpom te se natječu tko će imati zadnju riječ", rekao je bivši dužnosnik. "Kada je riječ o Tajvanu, postoji jasan raskol između tradicionalnih sigurnosnih figura poput Marca Rubija i Mikea Waltza te onih iz kruga MAGA." No još nije jasno na čijoj je Trump strani.

Ako Putin u dogovoru s Trumpom dobije ukrajinski teritorij, Kina bi mogla pokušati isto s Tajvanom

Sam Roggeveen, voditelj programa za međunarodnu sigurnost pri Institutu Lowy, rekao je da je poznato da dio Trumpove ekipe želi maknuti fokus s Europe. "Ali uopće nije jasno slaže li se Trump s drugim dijelom tog plana, da se više angažira u Aziji", rekao je.

Jedno je ipak jasno iz njegova pristupa Ukrajini - spreman je trgovinske i geopolitičke teme staviti na isti stol. Također je sklon mijenjanju mišljenja unutar nekoliko dana, piše Guardian.

Peking će pažljivo promatrati Trumpove postupke. Ako ruski predsjednik Vladimir Putin uspije s Trumpom dogovoriti "veliki paket" koji uključuje gospodarske ustupke u zamjenu za ukrajinski teritorij, Kina bi mogla pokušati isto s Tajvanom.

To izaziva zabrinutost među najbližim američkim partnerima u Indopacifiku, kaže Jenny Schuch-Page, direktorica za energetiku i održivost u vošingtonskoj tvrtki Asia Group. "Sama pomisao na 'veliki dogovor' s Kinom učinit će zemlje jugoistočne Azije opreznima jer ne znaju kako bi one prošle u takvom aranžmanu", rekla je.

"Kina bi mogla pokušati regrutirati bivše službenike CIA-e za vlastite obavještajne operacije"

Glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Washingtonu Liu Pengyu nije rekao pokušava li Peking doći do takvog dogovora, ali je poručio da Kina "žali" zbog američkih kritika vojnih vježbi u blizini Tajvana. Kritike je opisao kao "pogrešno prikazivanje činjenica i istine te miješanje u unutarnje poslove Kine".

Trump će se vjerojatno fokusirati na to da SAD ostane konkurentan Kini, koja trenutačno prednjači u područjima poput umjetne inteligencije, robotike, električnih vozila i razvoja 6G interneta. Nedostatak jasne dugoročne strategije prema Kini je problem, smatra Danny Russel, bivši američki diplomat i potpredsjednik za međunarodnu sigurnost i diplomaciju pri Institutu za politiku Azije iz Washingtona.

On upozorava i na masovna otpuštanja u američkim obavještajnim službama, uključujući istraživače Kine u CIA-i, što naziva opasnim potezom koji slabi sigurnost i pregovaračku poziciju SAD-a u trgovinskim razgovorima. "Kina bi mogla pokušati regrutirati te bivše službenike za vlastite obavještajne operacije usmjerene prema SAD-u", kaže Russel. Prema izvješću agencije Reuters, to se već i događa.

Kineski istraživački brod već 2 tjedna kruži oko Australije

"Namjerno zatvaramo oči baš u trenutku kad interesi SAD-a i naših saveznika zahtijevaju maksimalnu jasnoću", rekao je Russel. Kao još jedan autogol navodi ukidanje financiranja Radija Slobodna Azija, sestrinske organizacije Glasa Amerike, čime se, kaže, gubi dragocjen izvor informacija iz Kine i drugih teško dostupnih zemalja poput Sjeverne Koreje.

"To je oblik jednostranog razoružavanja u informacijskom prostoru baš u trenutku kad Kina, Rusija i Sjeverna Koreja pojačavaju svoje aktivnosti", rekao je Russel. "Zašto se dobrovoljno odričemo svojih najjačih alata u nadmetanju? Jedno je štednja, a drugo samosabotaža."

To bi moglo predstavljati sigurnosni problem za zemlje poput Australije, koja ima dugu tradiciju razmjene obavještajnih podataka s SAD-om. Kina će vjerojatno pojačati svoje aktivnosti u međunarodnim vodama blizu Australije, smatraju Davis i Roggeveen, pa je pouzdan dotok informacija o Kini ključan.

Dobar primjer je kineski istraživački brod koji kruži oko Australije. Brod Tan Suo Yi Hao već dva tjedna plovi međunarodnim vodama uz južnu i zapadnu obalu Australije i istražuje podmorske komunikacijske kabele - ključnu infrastrukturu kojom Australci šalju sve, od e-mailova do vojnih tajni.

"Volio bih da nije tamo", bilo je sve što je australski premijer Anthony Albanese mogao reći kad su ga novinari zamolili za komentar.