PRAVOBRANITELJICA za ravnopravnost spolova i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik Željko Jozić osudili su uvrštavanje riječi "inostvor" u uži izbor Šreterova natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ.

Ta je riječ u predstavljanju finalističkih novotvorenica u svibnju bila navedena s objašnjenjem da znači "transrodna osoba".

Na njezin izbor reagirale su, među ostalima, udruge koje se bave pravima LGBT+ osoba, među kojima i kolekTIRV i CroL.

Zašto je riječ problematična?

Problem nije samo u tome što je riječ ružna, neprirodna ili teško upotrebljiva, nego i u tome što je njezina tvorba izravno vrijednosno opterećena.

Naime, svakome, čak i jezikoslovnim laicima, trebalo bi biti jasno da prvi dio kovanice, "ino-", upućuje na nešto strano ili tuđe, dok drugi dio, "stvor", osobu ne označava kao ljudsku osobu, nego kao neodređeno biće.

Stoga se nameće pitanje kako je riječ s takvim teretom uopće mogla doći do finala natječaja koji organizira časopis Jezik, a ocjenjuje stručno povjerenstvo.

Pritom treba imati na umu da su članovi tog povjerenstva Sanda Ham, Igor Čatić, Hrvoje Hitrec, Marko Kovačić, Nataša Bašić, Mario Grčević, Mile Mamić i Ljubica Josić, autori koji se u javnom prostoru često povezuju s izrazito konzervativnim krilom jezikoslovne zajednice.

Riječ koja dehumanizira

Na pitanje Indexa je li Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova zaprimio pritužbu ili drugi podnesak vezan uz riječ "inostvor", pravobraniteljica Višnja Ljubičić odgovorila je potvrdno. Navela je da je u pritužbi istaknuto kako je stručno povjerenstvo uvrštavanjem te riječi u uži izbor legitimiralo stigmatizirajući diskurs kroz instituciju koja ima društveni i stručni autoritet.

"Pritužbu je podnio Centar za građanske inicijative Poreč, koji navodi da je riječ 'inostvor' duboko problematična jer u semantičkoj strukturi implicira da je riječ o nečemu 'stranom', 'tuđem' ili 'drugom biću', čime se transrodne osobe simbolički dehumanizira i prikazuje kao nešto izvan ljudske zajednice", pojasnila je.

Upozorenje pravobraniteljice

Na pitanje kako je njezin Ured reagirao na prijavu, odgovorila je da je utvrdio kako je riječ o postupanju kojim se krše odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o suzbijanju diskriminacije.

"Objavljivanje i promoviranje takve riječi predstavlja javno širenje stigmatizirajućeg i diskriminatornog izraza. Slijedom navedenog, Pravobraniteljica je glavnoj urednici časopisa Jezik (Sandi Ham, op. a.) te izdavaču, Hrvatskom filološkom društvu, izdala upozorenje zbog kršenja zakonskih odredbi.

Predsjedniku Hrvatskog filološkog društva (Davoru Dukiću, op. a.) uputila je preporuku da provede postupak pred etičkim povjerenstvom društva o predmetnom slučaju te da Hrvatsko filološko društvo ustanovi ili unaprijedi svoj etički kodeks kako bi se u budućnosti izbjegli ovakvi slučajevi.

Također, upućena je i preporuka da se ubuduće prilikom organizacije i provedbe natječaja za novu hrvatsku riječ posebna pozornost posveti procjeni mogućih društvenih učinaka predloženih riječi te da se ne uzimaju u obzir i objavljuju uvredljivi, omalovažavajući ili stigmatizirajući prijedlozi.

Urednici časopisa izdana je preporuka da u budućim raspisima natječaja u propozicije uvrsti antidiskriminacijske odredbe sukladno važećim zakonskim propisima te da i samo povjerenstvo djeluje sukladno navedenom", stoji u odgovoru.

Odgovorni prihvatili tek dio upozorenja

Ljubičić ističe da su odgovorne osobe, "nakon izdanog upozorenja i preporuka", prihvatile tek dio preporuka, izrazivši pritom stajalište da "ne vide negativne konotacije sporne riječi".

Na pitanje smatra li njezin ured problematičnim uvrštavanje riječi inostvor u finale izbora, odgovorila je da ta riječ "nije samo neprimjerena, nego i diskriminatorna te društveno štetna". "Promidžba i normalizacija izraza koji određenu skupinu simbolički prikazuju kao 'drugu' ili neljudsku, jezik pretvara u sredstvo društvene stigmatizacije.

Reakcije javnosti pokazale su da se izraz u dijelu javnog prostora doživljava kao uvredljiv, stigmatizirajući i dehumanizirajući, dok ga dio javnosti otvoreno pozdravlja zbog njegova omalovažavajućeg značenja usmjerenog prema transrodnim osobama. Navedeno dodatno potvrđuje da predmetni izraz nije percipiran kao neutralna jezična konstrukcija, već kao izraz koji može poslužiti za negativno označavanje određene društvene skupine.

Antidiskriminacijski standardi i postupanja Europskog suda za ljudska prava u ovakvim slučajevima pažnju pridaju društvenom učinku izraza i položaju ranjive skupine prema kojoj se usmjerava te institucionalnom autoritetu onoga tko termin promovira, a ne samo deklariranoj 'neutralnoj namjeri' kakvim se predmetno postupanje pokušava prikazati. Suvremeni standardi ljudskih prava, dakle, polaze od učinka terminologije na dostojanstvo i društveni položaj pogođene skupine, a ne isključivo od tvrdnje institucije da je riječ o izrazu koji se prikazuje kroz stručni ili neutralni diskurs", pojasnila je.

Diskriminacija iz redova akademske zajednice

Pravobraniteljica ističe da posebno zabrinjava to da "nakon više od 20 godina postojanja antidiskriminacijskog zakonodavstva u Hrvatskoj, i dalje svjedočimo diskriminaciji usmjerenoj prema posebno osjetljivoj skupini građana/ki, i to od strane predstavnika/ca akademske zajednice.

Prema čl. 23. st. 3. Zakona o ravnopravnosti spolova Pravobraniteljica je ovlaštena, u slučaju neudovoljavanja zahtjeva od strane tijela kojem je izdala upozorenje i preporuku, zatražiti nadzor od tijela koje obavlja nadzor nad njihovim radom. Stoga nastavljamo postupati u predmetnom slučaju, u skladu sa zakonskim ovlastima", poručila je Ljubičić.

Ino dehumanizira i isključuje

Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik Željko Jozić za Index je ocijenio da je izraz "inostvor" lingvistički vrlo problematičan i diskriminatoran jer ima značenje isključivanja i dehumanizacije.

"Prvi dio riječi, prefiksoid 'ino-', upućuje na nešto drugo, tuđe, strano ili različito od pretpostavljene norme. U kontekstu označavanja transrodnih osoba takvo imenovanje naglašava njihovu navodnu 'stranost', 'čudnost' i nepripadanje društvenoj zajednici", rekao je Jozić.

Stvor je još problematičniji

Još je problematičniji, dodaje, drugi dio riječi.

"Drugi dio riječi, 'stvor', dodatno je problematičan jer osobu dehumanizira ne označavajući je kao ljudsko biće, nego kao neodređeno živo biće. Time se transrodnim osobama simbolički oduzima ljudski status i svodi ih se na nešto nejasno, neljudsko ili izvanredno. Riječ 'stvor' može aktivirati konotacije nekoga bića nejasnoga podrijetla, vrste ili statusa. U hrvatskom jeziku 'stvor' se često veže uz imaginarij čudovišta, životinja, fantastičnih bića, izvanzemaljaca ili općenito bića koja nisu sasvim ljudska", poručuje Jozić.

Natječaj godinama izaziva podsmijeh

Šreterov natječaj godinama izaziva podsmijeh u dijelu opće i stručne javnosti, ali i legitimne rasprave o tome kako nastaju nove riječi i treba li ih uopće smišljati natječajno.

Mnoge riječi predložene kroz taj natječaj zvuče neprirodno, neke od njih su simpatične, a većina nikada neće zaživjeti. To je očekivani dio igre. No postoji jasna granica između neuspjele novotvorenice i riječi koja vrijeđa skupinu ljudi. "Inostvor" tu granicu nedvojbeno prelazi.