HRVATSKI suverenisti ponovno su danas zatražili od ministra poljoprivrede Josipa Dabre hitnu uspostavu protugradne obrane raketama, nakon što je jučer olujno nevrijeme popraćeno tučom poharalo dijelove Hrvatske.

>> Suverenisti traže od DP-ovca hitnu obranu protugradnim raketama, koje ne rade

Galerija

Dabro je danas rekao da je zatražio od DHMZ-a informaciju o stanju lansirnih rampi i došao do zaključka da su u jako lošem stanju, a u izjavi za medije je koketirao s idejom korištenja raketa.

Na pitanje novinara što je za činiti, ministar poljoprivrede Dabro je rekao da, iako znanost kaže da rakete nemaju svrhu, treba koristiti sva dopuštena sredstva kako bi ljudi bili svjesni da Ministarstvo poljoprivrede i DHMZ čine sve da spriječe ovakvo olujno nevrijeme. 

"S druge strane, susjedne zemlje Srbija i BiH koristile su rakete, a ishod je bio isti kao kod nas. Postavljam pitanje - vrijedi li čekati i plaćati štetu od elementarnih nepogoda ili možemo uložiti u sprječavanje štete?" naglasio je Dabro.

>> Dabro nakon nevremena: Srbija i BiH su jučer koristile rakete

DP-ov Dretar organizirao prosvjed za protugradnu obranu

Podsjetimo i da je Dabrin stranački kolega, DP-ov Davor Dretar, prije izbora snažno zagovarao protugradnu obranu. Dretar je u srpnju prošle godine organizirao i prosvjed u Varaždinu na kojem je tražio da se ona nastavi provoditi.

Nisu ovo jedini primjeri, dio hrvatskih političara svako toliko poteže pitanje protugradne obrane unatoč zaključku znanstvenika s DHMZ-a, koji ističu da nema dokaza da se radi o učinkovitoj praksi.

Budući da smo o toj temi već više puta opsežno pisali na Indexu, ovdje ćemo još jednom nešto kraće ponoviti zašto protugradna obrana nema uporišta u znanosti.

DHMZ: Bolje je uložiti novac u nešto korisnije

DHMZ u svojoj analizi sustava obrane od tuče iz 2018. ističe da nema znanstvenih argumenata koji bi potvrđivali da je protugradna obrana učinkovita, a osobito isplativa, posebno kada se uzme u obzir da se sredstva iz državnog proračuna mogu bolje iskoristiti za prevenciju i sanaciju posljedica drugih vremenskih nepogoda kao što su poplave, suše ili vjetrovi koje usto imaju manje lokalan karakter.

Istraživanja su pokazala da će one s klimatskim promjenama postajati malo rjeđe, dok će s druge strane veličina zrna postajati sve veća. Drugim riječima, tuče s manjim zrnima postat će rjeđe, a one s velikim češće.

Tuča može narasti do velikih dimenzija, a zabilježena su zrna veličine do 200 mm. Štete povezane s tučom samo u Sjevernoj Americi dostižu više od 10 milijardi američkih dolara godišnje.

Kako je zamišljena obrana zasijavanjem?

Najpoznatiji model borbe protiv tuče je zasijavanje oblaka česticama koje bi trebale poslužiti kao jezgre za nakupljanje vode iz zraka. Ideja je da će zrna tuče biti tim manja što će takvih jezgara biti više.

Drugim riječima, ubacivanjem mnoštva umjetnih jezgri za stvaranje leda trebala bi se moći smanjiti prosječna veličina ledenih zrna tuče.

U praksi zasijavanje ne funkcionira

U teoriji to zvuči dobro. No brojna istraživanja provedena na tu temu nisu potvrdila da ona funkcionira u praksi. Tu treba imati na umu da je takve eksperimente vrlo teško provesti jer tuča ne pada redovno, u isto vrijeme, svake godine na istom mjestu, niti su okolnosti u kojima se ona stvara uvijek iste, niti su uvjeti u kojima nastaje pod našom kontrolom da bismo mogli ozbiljno eksperimentirati mijenjajući parametre.

Osim toga, kako natjerati poljoprivrednike koji vjeruju da protugradna obrana funkcionira da u nekoj godini odustanu od nje radi eksperimenta?

Svi ti faktori onemogućavaju da se u slučaju tuče provede zlatni standard istraživanja - randomizirani, kontrolirani eksperiment. Stoga se takvi eksperimenti moraju jako dobro organizirati i raditi kroz cijeli niz godina.

Ideja o protugradnoj obrani nastala je u Sovjetskom Savezu

DHMZ u svojoj analizi iz 2018. podsjeća da je ideja o protugradnoj obrani zasijavanjem oblaka nastala 1960-ih u Sovjetskom Savezu i preživjela u nekim bivšim socijalističkim zemljama.

"Koncept se temeljio na uporabi meteoroloških radara i ispaljivanju raketa sa zemlje kojima se u oblak unosi reagens - srebrni jodid, čije čestice služe kao umjetne jezgre zaleđivanja. Metoda se brzo proširila na zemlje istočne Europe pa i na tadašnju SFRJ te se 70-ih godina prošlog stoljeća počela provoditi i u Hrvatskoj.

Danas u Europi obranu od tuče protugradnim raketama u sklopu nacionalne meteorološke službe imaju samo Rusija i Srbija. U zemljama EU samo u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj obranu na dijelu teritorija provode agencije pri ministarstvu poljoprivrede, a drugdje, na primjer u Austriji i Španjolskoj, na privatnu inicijativu brane samo mala područja, i to većinom prizemnim generatorima ili zrakoplovima, bez državnog financiranja“, piše u analizi DHMZ-a.

Kontinentalni dijelovi Hrvatske ostali su više vezani uz protugradnu obranu

Budući da se o tuči najviše govori u kontinentalnim krajevima Hrvatske, može se steći dojam da je ona ondje veći problem nego u drugim dijelovima zemlje. 

Međutim istraživanja dr. sc. Damjana Jelića, koji je doktorirao na temi Obilježja tuče u sadašnjim i budućim klimatskim uvjetima na području Hrvatske pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu pokazuju da ta percepcija nije točna.

"Tuča se u kontinentalnom dijelu hrvatske najčešće događa na vrhuncu poljoprivredne sezone u svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu", rekao je 2023. za Index Jelić.

"U tom dijelu Hrvatske nekada je bila aktivna protugradna obrana i ljudi kao da su za nju ostali emotivno vezani. Kada se počela ukidati, ljudi su se počeli osjećati napušteno, prepušteni sami sebi i prirodi", dodaje.

S druge strane, ističe, u Istri je frekvencija tuča čak nešto veća nego u kontinentalnom dijelu Hrvatske, no tamo nikada nije bilo protugradne obrane, pa nema ni prosvjeda protiv njezina ukidanja.

Istraživanja u Hrvatskoj nisu pokazala značajne efekte protugradne obrane

Jelić kaže da se kroz svoja istraživanja fokusirao na klimatologiju tuče u cijeloj Hrvatskoj te nije ulazio u analize utjecaja protugradne obrane, no usporedio je međugodišnja ponašanja tuče u branjenom i nebranjenom području Hrvatske koristeći podatke s meteoroloških postaja DHMZ-a.

Podjela područja na branjeni i nebranjeni dio

"Promatrao sam podatke od 1964. do 2019. i iz njih se može vidjeti kako i branjeni i nebranjeni dio imaju sličnu dinamiku pojave tuče te da nema vidljivih, tj. mjerljivih razlika koje bi ukazivale na pozitivan utjecaj protugradne obrane na smanjenje frekvencije tuče. Vidljivo je da oba područja imaju vrlo izraženu promjenjivost iz godine u godinu te da oba područja bilježe blagi negativan trend pojavnosti tuče", rekao je Jelić.

Međugodišnji hod tuče za razdoblje od 1964. do 2019. (a) na kontinentalnom području za 21 postaju sjeverno od Karlovca i rijeke Save i (b) za podatke 23 postaje južno od Karlovca. Na y-osi je broj dana s tučom u godini (N). Crtkanim linijama označen je prekid u mjerenjima (1991. - 1994.) zbog manjkavosti podataka. 

DHMZ: Zasijavanje nema dokazani učinak

DHMZ se u spomenutoj analizi poziva na nekoliko velikih istraživanja koja su pokazala da nema dokaza da zasijavanje ima neki ozbiljan učinak na tuču.

"Iskustvo pokazuje da obrana od tuče nije učinkovita u onolikoj mjeri kao što se početno mislilo. Već početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, zbog sumnje u učinkovitost protugradne obrane, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) sastavila je tim stručnjaka koji su proveli tri velika međunarodna pokusa; jedan u zapadnoj Europi (Švicarska, Francuska i Njemačka), poznat pod imenom Grossversuch, odnosno Veliki pokus, drugi u SAD-u, poznat pod nazivom National Hail Research Experiment, odnosno Nacionalni pokus za istraživanje tuče, te treći u Kanadi.

Svaki od tih eksperimenata trajao je čak pet godina, no nije se uspjelo nedvojbeno dokazati da srebrni jodid, na čijem se unošenju u olujne oblake temelji cijela teorija obrane od tuče, pomaže u sprječavanju tuče. Točnije, rezultati su pokazali da nema statistički signifikantne razlike u pojavnosti tuče kod zasijavanih i kod nezasijavanih tučonosnih oblaka. Na temelju tih rezultata mnoge su zemlje ukinule državno financiranu obranu od tuče“, tumači DHMZ.

Zasijavanjem se zrna tuče mogu i smanjiti i povećati

Štoviše, Zavod ističe da nova istraživanja numeričkim modelima pokazuju da povećane koncentracije aerosola u zraku mogu podjednako povećati i smanjiti veličinu zrna tuče.

Rezultat će zapravo ovisiti samo o profilu temperature i vlage u oblacima koji određuju kako će se voda sadržana u njima deponirati na jezgrama kondenzacije.

Agronom Mesić: Mreže su najbolja zaštita u voćarstvu

Milan Mesić, profesor na Agronomskom fakultetu, rekao je za Index da je problem među ostalim u tome što se često događa da na tuču treba djelovati dok je još u fazi formiranja nad drugim državama, primjerice u susjednoj Sloveniji odakle ona često dolazi.

Kaže da američki stručnjaci tvrde da nije moguće napraviti uvjerljivu studiju koja bi utvrdila je li zasijavanje srebrnim jodidom učinkovito. Smatra da je obrana mrežama najbolja zaštita u voćarstvu.

"Cijela Italija već je desetljećima pokrivena mrežama. Naravno, za nevremena ovakvog intenziteta kakvo je ovaj tjedan zabilježeno u Zagorju, upitno je koliku zaštitu mogu pružiti mreže. Ovaj intenzitet je neuobičajeno jak, a s klimatskim promjenama takvih bi događaja moglo biti više“, poručio je Mesić 2022.

Kada zaštita mrežama nije moguća, kao rješenje preostaje još uplaćivanje osiguranja, odnosno proglašavanje elementarne nepogode.