AMERIČKI šef diplomacije Marco Rubio poručio je zastupnicima kako, unatoč sve ratobornijoj retorici, administracija ne planira invaziju na Grenland, već želi kupiti taj golemi otok od Danske. Ova izjava, dana tijekom zatvorenog brifinga u ponedjeljak, dolazi u trenutku dok Bijela kuća javno ne isključuje mogućnost vojne akcije, a predsjednik Trump i njegovi suradnici odbijaju isključiti zauzimanje teritorija silom.

Bijela kuća: Vojna opcija je uvijek na stolu

Da je situacija ozbiljna, potvrdila je i tiskovna tajnica Bijele kuće Karoline Leavitt. "Predsjednik Trump je jasno dao do znanja da je stjecanje Grenlanda prioritet nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država i da je ključno za odvraćanje naših protivnika u arktičkoj regiji", izjavila je. "Predsjednik i njegov tim raspravljaju o nizu opcija za ostvarivanje ovog važnog vanjskopolitičkog cilja, a naravno, korištenje američke vojske uvijek je opcija na raspolaganju vrhovnom zapovjedniku."

Trumpova želja za kupnjom Grenlanda nije nova, o tome je govorio i tijekom svog prvog mandata, no čini se da je sada odlučniji nego ikad da taj teritorij pripoji Sjedinjenim Državama.

Što se događalo iza zatvorenih vrata?

Rubiove riječi izrečene su na sastanku s vodstvom Kongresa, na kojem su sudjelovali i ministar obrane Pete Hegseth te predsjednik Združenog stožera general Dan Caine. Glavna tema sastanka bila je operacija uhićenja venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, no razgovor je skrenuo i na druge potencijalne vojne akcije. Prema izvorima, vođa senatske manjine Chuck Schumer izravno je upitao planira li administracija vojnu intervenciju u Meksiku ili na Grenlandu, na što je Rubio, kako se čini, pokušao smiriti situaciju.

Iako nije posve jasno je li Rubio uistinu umirio zastupnike, Trumpov bliski saveznik, senator Lindsey Graham, tvrdi da je agresivna retorika zapravo pregovaračka taktika. "Sve je ovo dio pregovora", izjavio je. "Moramo imati pravnu kontrolu i pravnu zaštitu kako bismo opravdali izgradnju tog mjesta i slanje naših ljudi na teren."

Međutim, ovakav pristup izazvao je duboku zabrinutost među europskim saveznicima. Članice NATO-a upozorile su da bi američki napad na Grenland, koji je autonomni dio Danske, značio kraj desetljećima starog vojno-političkog saveza.

Trump: Trebamo Grenland

Da Bijela kuća ne odustaje od pritiska, pokazao je i Stephen Miller, jedan od Trumpovih najbližih suradnika, koji u ponedjeljak na CNN-u nije isključio mogućnost invazije. "Nitko se neće vojno boriti protiv Sjedinjenih Država zbog budućnosti Grenlanda", samouvjereno je poručio.

Sam predsjednik Trump bio je još izravniji dan kasnije, u utorak, kada je novinarima u predsjedničkom zrakoplovu objasnio svoje razloge. "Trebamo Grenland s gledišta nacionalne sigurnosti, a Europska unija treba da ga mi imamo i oni to znaju", rekao je, ističući važnost kontrole Arktika zbog Rusije i Kine te pristupa bogatim mineralnim resursima otoka.

Oštar odgovor iz Kopenhagena

Danska vlada pokušala je odgovoriti na Trumpove sigurnosne brige nudeći baziranje većeg broja američkih vojnika i nova prava na rudarenje, no Trump je te prijedloge u nedjelju odbacio podrugljivom izjavom da Kopenhagen kupuje "još jedne pseće saonice".

Danska premijerka Mette Frederiksen u ponedjeljak je uputila najoštrije upozorenje do sada. Za lokalnu televiziju DR izjavila je da bi napad na članicu NATO-a bio kraj svega. "Svemu bi došao kraj. Međunarodna zajednica kakvu poznajemo, demokratska pravila igre, NATO, najjači obrambeni savez na svijetu - sve bi se to urušilo ako bi jedna zemlja članica NATO-a odlučila napasti drugu", poručila je Frederiksen.

Strah europskih čelnika pojačan je nedavnim američkim vojnim operacijama u Venezueli, Nigeriji i Iranu, koje sugeriraju da je Trump u svom drugom mandatu spremniji koristiti silu. U međuvremenu, dok traju diplomatska natezanja i prijetnje, stanovnici Grenlanda, prema istraživanjima javnog mnijenja, velikom se većinom protive ideji da postanu dio Sjedinjenih Američkih Država.