MINISTRICA znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak prokomentirala je štrajk u školama za televiziju N1.

Upitana koliko sustav ovako može funkcionirati, a da ne dođe do problema, rekla je da se to ne može odrediti u danima.

“Ne možemo to reći u danima, ali sigurno da svako produžavanje ovakve situacije ima utjecaja na sustav jer na koncu konca mi moramo isporučiti učenicima kvalitetno obrazovanje, a ono ovisi, između ostalog, i o broju sati nastave koje učenik provede u školi i u tom smislu je jako važno da se čim prije  nastavi dijalog i razriješi ova situacija”, odgovorila je, 

Zna li kada će se ova situacija riješiti?

Upitana ima li saznanja kada će se ova situacija riješiti rekla je kako je razgovarala s premijerom.

“Ja sam nakon vlade jučer razgovarala i s premijerom, bili su prisutni i ostali ministri i moje je uvjerenje da je i premijer svjestan toga, naravno i vlada, da do dijaloga mora doći, a sam rezultat mora biti ne ovakav kakav je sada bio u procesu mirenja, nego da dolazimo do konkretnih, ali kvalitetnih rješenja”, rekla je i dodala kako vjeruje da će se dijalog nastaviti te kako je loptica sada na strani vlade

Očekuje da štrajk bude plaćen

Ministrica je otkrila i kako očekuje da štrajk bude plaćen.

“To regulira Zakon o radu, a Zakon o radu tumači Ministarstvo rada, ne tumači Ministarstvo znanosti i obrazovanja i dosad je s jednim jedinim izuzetkom uvijek štrajk bio plaćen. Odluku o tome donosi vlada, tako da ne očekujem tu odstupanje od uobičajene prakse”, rekla je i pojasnila kako ona to očekuje.

Dodala je da odluku na koncu donosi vlada.

“Ja kao ministrica donosim kurikulume, tu mi ne treba odluka vlade, a ovu odluku ja, da i želim, ne mogu donijeti, nego je mora donijeti vlada”, rekla je.

Kaže da učitelji, nastavnici i profesori ne mogu biti ti koji imaju najmanje plaće 

Pojasnila je i svoj stav o rastu plaća koji sindikati traže.

“Što se tiče rasta plaće, istina je, u mandatu ove vlade plaće su u svim javnim i državnim službama rasle nešto više od 11 posto. Ali to je rast osnovice i to je dobro da su rasle plaće i svaki član vlade može na to biti ponosan. Međutim, mi moramo razumjeti što to zapravo znači. Plaća se sastoji od tri dijela, imamo osnovicu, koja se množi s koeficijentom složenosti poslova i na to se dodaju neki dodaci. Zadržimo se na ovom osnovica puta koeficijent složenosti posla. Ako imate osnovicu 100, primjerice, u jednom sektoru i 200 u drugom sektoru, i ako ona naraste, odnosno osnovica ostaje ista, koeficijent složenosti poslova ovdje jednima daje 100, a drugima daje 200, i što se sad događa? Kad vama raste osnovica, a ne mijenja se koeficijent složenosti posla, 10 posto rasta na 100 je 110, 10 posto rasta na 200 je 220. Razlika koja je prije toga bila 100, sad postaje 110. Znači, ta razlika postaje sve veća. Ako se ne uređuju koeficijenti složenosti posla, ljudi koji su u odgoju i obrazovanju stvarno imaju najniži koeficijent, ako se uspoređuje po stručnoj spremi u javnim službama, onda se dogodi to da iako plaća raste, zaostajanje te plaće za usporedivim poslovima u javnim službama postaje sve veće i to je ta nepravda”, rekla je.

Zaključila je kako učitelji, nastavnici i profesori ne mogu biti ti koji imaju najmanje plaće s obzirom na stručnu spremu.

Njezin drugi argument je da je supstancijalna reforma uvedena, a ona povećava koeficijent složenosti posla, odnosno povećava samu složenost posla, javlja N1.