RAT SAD-A protiv Irana već mjesecima snažno udara na globalnu ekonomiju. Nakon problema sa saudijskim izvozom i sve nesigurnijih ruta kroz Hormuz i Crveno more, sve je važnije pitanje kakve će posljedice taj poremećaj imati za Europu i Hrvatsku.

Cijene nafte posljednjih su dana snažno oscilirale i zbog napada dronovima na saudijski naftovod Istok-Zapad, koji je postao ključna alternativna ruta otkako je plovidba kroz Hormuški tjesnac ozbiljno poremećena.

Brent je početkom tjedna skočio prema 108 dolara po barelu, dok su neke konkretne isporuke u Europi premašile 120 dolara. Danas se Brent spustio na oko 102 dolara nakon vijesti da Saudijska Arabija dio izvoza pokušava preusmjeriti preko Omana.

Cijene nafte i goriva rastu diljem Europe

U Njemačkoj je rast cijena goriva već izazvao bijes vozača. Jučer ujutro benzin E10 u Berlinu koštao je oko 2,25 eura po litri, a dizel oko 2,37 eura, da bi u podne cijene odjednom porasle za oko 20 centi po litri. Na pojedinim postajama cijene su premašile tri eura po litri.

Problemi rastu i u Francuskoj. Emmanuel Macron zatražio je od vlade potpunu mobilizaciju zbog cijena i dostupnosti goriva, dok oko 10 posto benzinskih postaja ima poteškoća s opskrbom barem jednom vrstom goriva.

U Hrvatskoj se najavljuje najskuplji dizel u povijesti

U Hrvatskoj od 15. rujna benzin stoji najviše 1,73 eura po litri. No, danas je najavljeno da se od idućeg tjedna očekuju najviše cijene dizelskog goriva u povijesti. 

Prema projekcijama, litra eurodizela mogla bi poskupjeti za 11 centi, s 1,85 na 1,96 eura. Sličan rast predviđa se i za plavi dizel, čija bi cijena s 1,40 eura mogla porasti na 1,51 euro po litri. To će biti najviše cijene dizela zabilježene ikad u Hrvatskoj.

Pitanje koje se postavlja jest koliko još mogu rasti cijene goriva - posebno dizela - i koliko država još ima prostora za amortizaciju rasta cijena ako se poremećaji na svjetskom tržištu nastave.

S obzirom na trenutačnu situaciju na globalnom tržištu energenata, energetski stručnjak Davor Štern ocijenio je za HRT kako možemo očekivati daljnje povećanje cijena benzina i dizela u Hrvatskoj. "Mi slijedimo tržišta, a tržišta rade što rade. Burze su se opet vratile svojim tradicionalnim kladioničarskim metodama, nije toliki nedostatak dizela koliko su očekivanja da ga neće biti potjerali cijenu prema gore", naglasio je.

Ivanov: Malo prostora za sprječavanje daljnjeg rasta cijena

O tome što bi nastavak ovakvih poremećaja mogao značiti za cijene goriva, inflaciju i troškove života u Hrvatskoj, Index je razgovarao s prof. dr. sc. Marijanom Ivanov s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

"Što se tiče budućih geopolitičkih okolnosti, uništenja energetske infrastrukture u pojedinim regijama, ograničenja isporuka na tržištu i drugih rizika u lancima dobave, gotovo ništa trenutačno ne ide u prilog smanjivanju budućih pritisaka na rast cijena goriva, osim oslabljene globalne potražnje, a ona je vidljiva. Možda zbog toga izbjegnemo neke nove šokove cijena goriva", govori Ivanov.

"Isto tako, zbog slabljenja potražnje slabije je i prelijevanje cijena goriva na cijene drugih roba i usluga, što se zasad vidi i na cijenama hrane, odjeće, obuće, namještaja i drugih proizvoda. Postoje europski i globalni viškovi koji kroz veću ponudu iz uvoza zasad ograničavaju snažniji rast značajnog dijela cijena, pa su i marže pod pritiskom jer postoji veći rizik daljnjeg slabljenja potražnje", rekla je.

Koje mjere Vladi još stoje na raspolaganju?

Pitamo je koliko Vlada još uopće ima prostora za ublažavanje rasta cijena goriva i koje su joj mjere još na raspolaganju.

"Mislim da je prostor za sprječavanje daljnjeg rasta cijena goriva prilično ograničen. Kod trošarina ga gotovo i nema, posebno kod dizela, dok je i kod benzina vrlo uzak. Načelno je moguće smanjiti stopu PDV-a na gorivo, ali to ne bih sugerirala, čak ni radi izbjegavanja učinka prelijevanja na cijene drugih proizvoda.

Tim više što su državne financije pod pritiskom rizika većeg deficita. Potražnja općenito slabi ili raste sporije, pa ni veća inflacija ne mora nužno pridonijeti većem punjenju proračuna, a postoji i niz faktora koji stvaraju pritisak na strani javnih rashoda.

Treća mogućnost je snižavanje marži, odnosno premija distributera, ali znamo da su za male distributere i ove razine neodržive. Kada pogledamo kako se cijene goriva kreću u drugim državama, kod nas je njihov rast doista znatno ublažen mjerama Vlade", objasnila je.

Inflacija komplicira odluke središnjih banaka o kamatnim stopama

Ivanov upozorava da novi inflacijski pritisci dodatno kompliciraju odluke središnjih banaka o kamatnim stopama.

"Trenutačna statistika kretanja inflacije u eurozoni i drugdje stvara pritisak na središnje banke da i dalje podižu kamatne stope kako bi spriječile razvoj većih inflatornih očekivanja i zadržale povjerenje javnosti u njihovu odlučnost u borbi protiv inflacije, iako središnje banke ne mogu djelovati na svjetsku dostupnost i cijene energenata pa je pitanje koliko od toga ima koristi.

S druge strane, slab gospodarski rast u većem dijelu Europe i zaduženost svih sektora, građana, poduzeća i država, sugeriraju da daljnje podizanje kamatnih stopa treba izbjeći ili ga provoditi vrlo oprezno kako bi se izbjegli recesijski scenariji, rizici pogoršanja kvalitete portfelja banaka i šokovi na tržištu obveznica i drugih vrijednosnica", objasnila je.

"Energente ne treba nerazumno trošiti"

Ivanov pritom naglašava da sa svim antiinflacijskim mjerama treba biti oprezan kako se, u pokušaju obuzdavanja cijena, ne bi dodatno ugrozilo zdravi dio gospodarstva, ali i kako bi se istodobno zaštitio životni standard građana i sačuvala realna vrijednost novca i štednje.

"No bilo bi korektno da se i potražnja svih nas za gorivom, plinom, strujom itd. smanji u svim segmentima u kojima se energenti nerazumno troše samo zato što su po zakonu ograničene cijene i još uvijek su relativno dostupni.

Po stanju gužvi na cestama, klima-uređajima ili grijanju koji rade uz otvorene prozore, ne bih rekla da je ta svijest ljudi dostatno razvijena, a možda bi bila razvijenija da mjera ograničavanja cijena nema. No to nipošto ne znači da ograničenja cijena goriva nisu nužna i važna, jer jesu", poručila je Ivanov za Index.