NEDAVNO je ponovo poskupjelo gorivo. Najviše se to odnosi na dizel, koji od jučer košta 1.51 euro po litri (11.38 kn). Prije 14 dana je koštao 1.41 euro (10.62 kn). Razlika je to od 0.10 centi koja možda ne izgleda puno, ali se radi o 75 lipa, što za cijenu goriva predstavlja visoki skok.

Recimo i da benzin košta 1.54 euro (11.60 kn) po litri, dok je prije 14 dana koštao 1.51 euro (11.38 kn). Iako se o tome ne govori kao što se govorilo prije godinu dana, činjenica je da cijene goriva itekako rastu u posljednje vrijeme.

Benzin jako poskupio od siječnja, a dizel od svibnja

Cijene goriva i dalje su ograničene odlukom vlade. Da nema mjera, tvrdi vlada, benzinsko gorivo bi koštalo 1.66 eura (12.51 kn), a dizel bi koštao 1.67 eura (12.58 kn).

Usporedili smo cijene goriva od 1. siječnja do danas. Cijene su 1. siječnja bile uređene vladinom uredbom od 20. prosinca kad je benzin koštao 1.28 eura (9.64 kn), a dizel 1.44 eura (10.85 kn). Nakon Nove godine benzin je poskupio na 1.33 eura (10.02 kn), a dizel na 1.47 eura (11.08 kn).

U prvim mjesecima godine cijene bi ponekad stagnirale, ponekad bi doživjele čak i blagi pad, a zadnjih nekoliko mjeseci prisutan je stalan porast. Tako danas benzin košta 26 centi više nego 1. siječnja, odnosno 1.96 kn više nego u spomenutom razdoblju. Što se tiče dizela, treba reći da se njegova cijena dizela poprilično smanjila u svibnju.

Tada je ovo gorivo po litri koštalo 1.23 eura (9.27 kn), a znači da je dizel od svibnja do kolovoza, u tri mjeseca, poskupio za čak 28 centi, tj. 2.11 kuna.

Dekanić: Dolazi do kompenzacije za umjetno držanje niskih cijena

Profesor zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Igor Dekanić nam govori kako je detalje o dinamici poskupljenja pojedinog goriva teško reći, ali dodajući kako je činjenica da su to proizvodi od sirove nafte pa ovise o njezinoj cijeni.

"Čisto tehnološki gledano, suvremeno dizelsko gorivo je tehnološki složenije od suvremenog benzina. I proizvodnja bi trebala biti skuplja. Međusobna dinamika cijene benzina i goriva ovisi i o politici cijena pojedinih prerađivača nafte, kao i subvencijama države", govori nam Dekanić.

"Hrvatska je pomagala potrošače nafte kad je cijena sirove nafte bila visoka, sad se u nekoj dinamici vraća prihod proizvođačima, odnosno opskrbljivačima. Teško je ići u detalje, treba pitati nekoga iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja više o tome", dodaje.

"Ali ipak je činjenica da je s jedne strane došlo do kompenzacije za one kontrole cijena i umjetno držanje niskih cijena proteklih šest mjeseci. Tu je i poskupljenje sirove nafte do kojeg je došlo zbog realizacije smanjenja proizvodnje što je OPEC i najavio", pojašnjava naš sugovornik.

"Nafta bi mogla i na 100 dolara, to znači nova poskupljenja"

Navodi kako bi sirova nafta dodatno mogla poskupjeti. "Sad je preko 80 dolara po barelu, približava se granici od 90. Do kraja godine bi mogla doći do 100 dolara po barelu", kazao je Dekanić. To znači da bi dodatno moglo doći i do poskupljenja goriva.

"Cijena sirove nafte utječe na kretanja na robnim burzama, što utječe na cijenu maloprodajnog goriva. Vrlo vjerojatno dolazi do poskupljenja. Teško je reći u kojem postotku, ali dok traje rat u Ukrajini, fosilna goriva će biti skupa ili imati tendenciju poskupljivanja", rekao je.

Pitamo ga zašto, primjerice, baš tolika razlika u cijeni dizela od svibnja do kolovoza.

"Možemo reći da je interes države da se za vrijeme sezone plaća realnija cijena goriva, da se ne subvencionira onako visoko kao što je to bilo zimi. Ako opet dođe do velikih poskupljenja, za očekivati je da će država reagirati", ističe.

"Bez skupljeg goriva nema tranzicije"

Rekao je još kako Europa provodi energetsku tranziciju. "Europa se odlučila za dekarbonizaciju. Koliko god to teško palo građanima i poduzetnicima, bez skupljih naftnih derivata nema te tranzicije. I to također treba imati na umu", istaknuo je.

Na opasku kako onda laici mogu pomisliti i da cijene mogu biti dirigirane, Dekanić je odgovorio: "Ne bih rekao da ima govora o tome budući da EU troši 10 posto svjetske energije, a proizvodi pet posto. Cijene se tiču velikih proizvođača, to su SAD, Saudijska Arabija ili, s druge strane, Rusija s Kinom i Indijom", dodao je Dekanić.

Grozdanić: Na jesen raste cijena sirove nafte

Više o mogućem porastu cijene naftnih derivata pitali smo i energetskog analitičara Igora Grozdanića.

"Nakon sedam tjedana došlo je do laganog pada cijene sirove nafte prema podacima od 14. kolovoza. Ali to ne znači da će tendencija pada biti stalna. Ići će ponovo gore, posebno na jesen", istaknuo je on.

Dodao je razloge koji će dovesti do toga.

"Prvo to je gospodarski pad Kine kao najveće uvoznice nafte i jačanje američkog dolara. Drugo, zemlje OPEC-a smanjivanjem proizvodnje žele u konačnici što višu cijenu nafte. Dok je tako, događat će se tendencija porasta cijena sirove nafte", objasnio je.

"Rast će cijene benzina i dizela, ali ne dramatično"

Pitamo ga kako komentira porast cijena dizela te hoće li ona i dalje rasti.

"Maloprodajne cijene će ići gore. Ali neće eksplodirati. Ove cijene koje su sad su trebale doći kod nas dva tjedna prije, tako da bih rekao kako je ovo sa zakašnjenjem. Uglavnom, vjerujem da će cijene dizela ići gore, ali neće strašno.

Istu stvar očekujem i oko benzina. Dizel i benzin se prate i izmjenjuju po pitanju toga što je skuplje, tako da će i porast ići sličnim tempom. No ponavljam, ne očekujem ništa dramatično, objasnio je energetski analitičar Igor Grozdanić.