Do 2100. Europu bi svako drugo ljeto mogle pogađati velike vrućine
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Znanstvenici iz Instituta za istraživanje atmosfere i klime ETH-a u Zuerichu i MeteoSuisse istraživali su val iznimno velike vrućine koji je lani zahvatio Europu. Po njihovu mišljenju, taj se ekstremni fenomen ne može protumačiti isključivo prosječnim porastom temperature kao posljedicom klimatskih promjena u prošlom stoljeću.
Oni nude drukčije tumačenje: globalno zatopljenje uzrokuje veću promjenljivost klime, drugim riječima veće razlike između ljeta.
"Naše simulacije pokazuju da bi barem svako drugo ljeto u Europi moglo biti vruće kao što je bilo ljeto 2003.", tvrdi Christoph Schaer, organizator istraživanja.
Prema tom modelu, u Švicarskoj bi temperatura trebala porasti za 4,6 stupnjeva naspram današnje, što je prilično velik porast. Međutim, dvostruko bi porasle razlike između ljetnih razdoblja u pojedinim godinama (+102 posto), što povećava rizik od velike vrućine i suše.
Prema tom scenariju, srednja bi Europa imala klimu sredozemnog tipa, s toplijim i sušim ljetima, ali i češćim i jačim padalinama.
Prema istraživanju, rekordna 2003. godina koja je "izvan norme" u statističkim analima, zauzima središnje mjesto među podacima o temperaturi i padalinama predviđenim za konac stoljeća.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ljeto 2003. koje je danas klimatska anomalija, moglo bi, dakle, biti najava budućih događanja.
(Hina) vrad dgk
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara