NAKON što je vlada donijela Kodeks ponašanja državnih dužnosnika u izvršnoj vlasti, a isto za svoje vijećnike učinio i dio lokalnih vijeća i skupština, i sabor bi uskoro trebao donijeti etički kodeks za zastupnike.

Nadamo se da ćemo ga usvojiti do kraja godine, rekao je nedavno predsjednik sabora Gordan Jandroković.

Donošenje kodeksa nije nova tema, godinama se o tome priča, jedan njegov prijedlog izrađen je još u mandatu SDP-ova Josipa Leke, koji je sabor vodio od 2012. do 2015., drugi u kratkom mandatu Bože Petrova, 2016./17. godine.

Petrov je oformio radnu skupinu koja je utvrdila prijedlog kodeksa i on je 2018. došao na Odbor za Ustav, ali nije bilo interesa klubova (za tu temu) pa se odustalo, podsjetio je predsjednik Odbora Dražen Bošnjaković, kojeg je Odbor u petak zadužio da sa stručnom službom izradi prijedlog kodeksa i pošalje ga na razmatranje zastupničkim klubovima prije nego što o njemu svoje kaže Odbor.

Odbor, kazao je, ima zadan rok u kojemu mora iznjedriti prijedlog dokumenta.

"Odlukom saborskog Predsjedništva (od 7. rujna) dovedeni smo u situaciju da u 30 dana iznjedrimo prijedlog i pošaljemo ga na plenarnu sjednicu", podsjetio je Bošnjaković članove Odbora kojima je, kao podlogu za razmišljanje, poslao nacrt kodeksa iz 2018. te komparativnu praksu drugih članica EU.

O povredi kodeksa odlučivalo bi Predsjedništvo sabora

Dokument iz 2018. vrlo je kratak, ima svega 16 članaka i prilično je načelan, definira temeljne vrijednosti kojih bi se zastupnici trebali držati te postupanje u slučaju povrede kodeksa.

Nešto više prostora posvećeno je ponašanju zastupnika u saborskim raspravama, pa im, primjerice, brani da vrijeđaju druge zastupnike, da protiv njih i drugih osoba šire zlonamjerne ili neutemeljene optužbe, da iznose laži i insinuacije o privatnom životu drugih zastupnika i članova njihovih obitelji, ističu fizičke, psihičke i druge osobine ostalih zastupnika radi njihova omalovažavanja.

O tome je li neki zastupnik povrijedio kodeks, mišljenje bi davalo saborsko Predsjedništvo koje čine predsjednik i potpredsjednici sabora, a sada su to Gordan Jandroković, akademik Željko Reiner, Ante Sanader, Furio Radin, Sabina Glasovac i Davorko Vidović.

Komparativna praksa država članica EU pokazuje da otprilike isti broj država ima, odnosno nema kodeks ponašanja za parlamentarne zastupnike.

Anketa provedena prije nekoliko godina pokazala je da su kodekse ponašanja za parlamentarne zastupnike usvojile Francuska, Njemačka, Irska, Norveška, Malta, Latvija, Litva , Poljska, Portugal, Ujedinjeno Kraljevstvo te Europski parlament.

Među 12 država koje su odgovorile da nemaju kodeks bile su Austrija, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Italija, Nizozemska, Slovačka i Španjolska te Hrvatska.

Pet zemalja odgovorilo da kodeks namjerava usvojiti u bliskoj budućnosti: Belgija, Finska, Luksemburg, Rumunjska i Slovenija, koja je to i učinila.

Latvija: Pristojno odijevanje, usavršavanje retoričkih vještina

Prijevodi nekih postojećih kodeksa pokazuju niz sličnosti, ali i neke razlike i zanimljivosti. Tako etički kodeks za zastupnike latvijskog parlamenta propisuje da u zgradu parlamenta dolaze propisno odjeveni i uredni, da ne posjećuju javna mjesta ako su pod utjecajem alkohola ili psihoaktivnih tvari ili krajnje nedoličnog izgleda.

Predviđa i da usavršavaju svoje retoričke vještine i korištenje latvijskog jezika te da se suzdržavaju od razmetanja na govornici parlamenta.

Pitanje odijevanja u saboru nedavno je otvorio suverenist Marijan Pavliček tražeći da se to uredi kodeksom odijevanja, ali čini se da od toga neće biti ništa. 

"Nemam ništa protiv bilo kakvog stila odijevanja, ali zna se gdje je i što prikladno, a gdje nije", rekao je Pavliček Hini, tumačeći kako bi zastupnici i odijevanjem trebali pokazali poštovanje prema instituciji sabora.

Kaže da je nedavno, na sjednici Predsjedništva, predsjedniku sabora skrenuo pozornost na svoj prijedlog, ali da je on bio stava da je to teško urediti i da zastupnici mogu dolaziti odjeveni kako misle da je to najprikladnije.

U dijelu država koje su se izjasnile da nemaju kodekse, pravila zastupničkog ponašanja sadržana su u njihovim ustavima i poslovnicima parlamenata, kao u Cipru i Grčkoj.

Zbog činjenice da je ponašanje hrvatskih zastupnika najvećim dijelom pokriveno Poslovnikom i Zakonom o sprječavanju sukoba interesa, dio političke javnosti i samih zastupnika pita se koja se svrha još jednog dokumenta.

Među takvima je i Arsen Bauk (SDP), koji ističe da ne vidi potrebu donošenja posebnog etičkog kodeksa, ali i najavljuje da će, "uz određenu sumnju i skepticizam", ipak ostati otvoren za dobre prijedloge o kodeksu.

Objasnio je kako ga je na promjenu stajališta inspirirao Nino Raspudić (Most) izjavom da od kodeksa ne može biti ni koristi ni štete.