GUVERNER Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić dobio je potporu ministara financija eurozone za mjesto potpredsjednika Europske središnje banke. Očekuje se još samo formalna potvrda njegova imenovanja.

Među prvima koji su mu čestitali bio je HDZ-ov predsjednik Vlade Andrej Plenković. Slična situacija dogodila se i prije 14 godina, kada je tadašnji SDP-ov premijer Zoran Milanović među prvima čestitao Vujčiću na imenovanju za guvernera HNB-a u njegovom prvom mandatu.

Štitila ga je svaka vlast, a on je štitio banke

Vujčićeva karijera pokazuje kontinuitet. Bio je u dobrim odnosima sa svakom vlašću, a vlast mu je to uzvraćala zaštitom. Tijekom godina nizale su se afere koje su ostajale bez posljedica, od raskošnog trošenja javnog novca na skupa vina, saune, masaže, jastoge i egzotična putovanja, do luksuznih dnevnica koje su bile u potpunoj suprotnosti s porukama štednje koje je HNB javno zagovarao.

Istodobno, HNB pod njegovim vodstvom nije odradio svoju temeljnu regulatornu ulogu u krizi kredita vezanih uz švicarski franak. Vujčić se otvoreno protivio zakonskoj konverziji i branio banke, iako su sudovi kasnije pravomoćno utvrdili da su kamatne stope u ugovorima sklopljenima prije 2013. bile nezakonite.

Teret dokazivanja toga pao je isključivo na građane, dok je regulator ostao po strani. Čelnik udruge Franak Goran Aleksić već godinama naglašava kako je Vujčiću mjesto na optuženičkoj klupi. 

"Neugodno sam iznenađen, poduzet ćemo mjere", izjavio je tako Vujčić prije šest godina, kada smo otkrili veliku aferu s RBA. Naime, u pozivu za odabir PR agencije koji je objavila Raiffeisen Banka, u kojem banka traži usluge kriznog komuniciranja oko slučaja kredita u švicarcima, stoji kako je jedan od zadataka te agencije i "vršenje pritiska na Ustavni i druge sudove u Hrvatskoj". 

Nekakvih velikih mjera a ni istrage koliko i kako banke utječu na pravosuđe, odnosno suce, naravno nije bilo, a sve se zaustavilo kada je predsjednik uprave Raiffeisen banke podnio ostavku. 

Afere bez posljedica

Bez posljedica je prošla i afera u kojoj je Index otkrio da je 58 zaposlenika HNB-a trgovalo vrijednosnicama banaka koje su nadzirali. Iako su ta otkrića dovela do promjena pravilnika i zakona, odgovornost se zaustavila ispod razine guvernera. Točnije, nije bilo odgovornosti. 

Slučaj je istraživala Hanfa, na čijem je čelu tada bio Ante Žigman. Istraga je bila obilježena nizom propusta i dodatno kompromitirana činjenicom da su i pojedini zaposlenici Hanfe trgovali vrijednosnicama. Unatoč tome, za nijednog od 58 zaposlenika HNB-a nije utvrđeno kazneno djelo trgovanja povlaštenim informacijama.

Nije bilo nikakvih posljedica ni nakon objave korespondencije između Vujčića i analitičara fonda Knighthead Adama Pieczonke, iz vremena donošenja Lex Agrokora, kada se pokazalo da je guverner javno iznosio netočne tvrdnje o svojoj ulozi u tom procesu.

Sastanci s lešinarima i pokrivanje utjerivača dugova

Upravo se Vujčić sastajao s predstavnicima fonda Knighthead, koji je progurao tzv. roll-up kredit ključan za Lex Agrokor, pisan u krugu tajne vladine skupine Borg. Taj je kredit Knightheadu osigurao povlašteni položaj, a kasnije i vlasnički udio u Agrokoru.

U tom su procesu ključnu ulogu imali premijer Plenković, tadašnja potpredsjednica Vlade Martina Dalić i guverner HNB-a. Ni u tom slučaju nije bilo političkih ni institucionalnih posljedica.

HNB godinama nije reagirao ni na sustavne zloupotrebe agencija za naplatu potraživanja, unatoč tisućama pritužbi građana. Nakon zakonskih izmjena, kojima je HNB dobio nadzorne ovlasti nad tim sektorom, praksa se bitno nije promijenila.

Jedna od prvih agencija koja je dobila službenu licencu HNB-a izbačena je iz strukovnog udruženja koje okuplja utjerivače dugova jer se nije pridržavala etičkih pravila i propisanih standarda. To su bili isti oni utjerivači dugova preko koje je viceguverner Roman Šubić povoljno kupio vilu u Zagrebu 

Prije četiri godine Vujčić je na osobni račun primio više od pola milijuna kuna od mađarske središnje banke, bez jasnog objašnjenja javnog interesa tog angažmana i bez ikakvih institucionalnih posljedica. Bila je riječ o nagradi mađarske središnje banke koji je Vujčić dobio kao "priznanje za izvanredne profesionalne uspjehe i životna postignuća". 

Vujčić je, podsjetimo, naglašavao da u tome ne vidi apsolutno nikakav problem.

Zlatni dečko luksuznog životnog stila

Ulazak Hrvatske u eurozonu trebao je biti vrhunac Vujčićeve karijere. No nagli rast cijena i pad kupovne moći nakon uvođenja eura pokazali su da se HNB, zajedno s ostalim institucijama, nije ozbiljno pripremio za taj prijelaz niti je pravodobno zaštitio građane.

U domaćim medijima godinama je građen njegov imidž "zlatnog dečka" makroekonomske scene, odnosno tehnokrata koji uspješno spaja ozbiljnu funkciju i luksuzan životni stil. Taj je imidž ozbiljno narušen nizom afera, no politička potpora, koju je uvijek imao, bez obzira bio na vlasti SDP ili HDZ, ostala je netaknuta.

Boris Vujčić diplomirao je 1988. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1996. Kao dobitnik Fulbrightove stipendije studirao je u SAD-u, a potom radio u Europskoj komisiji u Bruxellesu. U HNB dolazi 1996., zamjenik guvernera postaje 2000. godine, u vrijeme kada je HNB vodio Željko Rohatinski, u to vrijeme omiljen u javnosti. 

Druženje s Milanovićem

U lipnju 2012. tadašnji premijer Zoran Milanović daleko od očiju javnosti razgovarao je na otoku Hvaru, u Villi Floriana Emila Tedeschija, o nedavno uvedenom porezu na dividende. Društvo premijeru i kontroverznom poduzetniku pravio je i Boris Vujčić, tada zamjenik guvernera HNB-a. Milanović je kasnije izjavio da su to "ljudi s kojima se generacijski zna i s kojima se druži". 

Kada je nekoliko mjeseci nakon tog sastanka odlučeno da Vujčić naslijedi Rohatinskog na čelu HNB-a, to nikoga nije iznenadilo. Kao što nije iznenadilo ni to da je s dolaskom HDZ-a razvio vrlo dobre odnose s čelnicima te stranke i zadržao se na funkciji. 

HDZ zadovoljan s Vujčićem

Vujčiću je u srpnju dodijeljen treći mandat, bez javno predstavljenog programa rada i bez njegova saslušanja na saborskom odboru. Kandidaturu je, prema Zakonu o HNB-u, formalno predložio saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, dok je prijedlog došao iz Kluba zastupnika HDZ-a.

Tijekom saborske rasprave HDZ-ovi zastupnici isticali su vrlo dobre odnose s guvernerom. Za Vujčića je, na kraju, glasalo 79 zastupnika, a protiv njih 55.

Rezultat Vujčićeva rada danas je nova, visoka europska dužnost. Do nje nije došao unatoč aferama, nego nakon njih. Ta činjenica ne govori toliko o Borisu Vujčiću koliko o sustavu koji godinama nagrađuje lojalnost, umreženost i političku podobnost.