IZ DOCUMENTE su se danas osvrnuli na obilježavanje akcije Medački džep te izrazili prosvjed što su predstavnici vlade RH i ovaj put propustili izraziti žaljenje zbog žrtava i spaljenih sela spominjući samo stradale pripadnike HV-a i policije.

"Prosvjedujemo što su i ovaj put u obilježavanju godišnjice operacije predstavnici vlade RH spomenuli samo stradale pripadnike Hrvatske vojske i policije, propustivši izraziti žaljenje zbog žrtava i spaljenih sela", istaknuli su iz Documente– Centra za suočavanje s prošlošću i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek u priopćenju pod naslovom "Pamtimo ubijene u Medačkom džepu".

"Ubijani srpski civili"

U priopćenju su naveli da je na današnji dan, prije 30 godina, u zoru počela akcija Hrvatske vojske i policije Medački džep, čiji je vojni cilj bilo osiguravanje Gospića.

"Od početka operacije do okončanja i povlačenja s osvojenih položaja 17. rujna 1993., ubijani su, zlostavljani i masakrirani civili i ratni zarobljenici pretežno srpske narodnosti. Pripadnici hrvatskih postrojbi zločine su počeli činiti već prvog dana akcije. Većina žrtava ubijena je za vrijeme akcije, a sela Počitelj, Čitluk i Divoselo potpuno su spaljena i opljačkana prilikom povlačenja postrojbi", naveli su iz Documente.

Dodali su i da je kanadski bataljun u opsežnom izvještaju napisao da je u trenutku ulaska njihovih pripadnika Čitluk bio sravnjen sa zemljom, a između Ličkog Čitluka i Strunića svaka kuća je bila spaljena ili sravnjena sa zemljom.

"Pamtimo žrtve", naglasili su i povodom godišnjice objavili studiju slučaja "Javni dijalog o sudbini ubijenih i nestalih: Mi pamtimo – a vi?" čiji je autor novinar i publicist Tihomir Ponoš. Tekst je dostupan na poveznici: https://documenta.hr/wp-content/uploads/2023/09/Studija-slucaja-Vojna-operacija-Medacki-dzep.pdf.

"Najdokumentiraniji ratni zločin nad Srbima"

U studiji, između ostalog, stoji da je, iako sa zakašnjenjem i nepotpuno, zločin počinjen u Medačkom džepu u rujnu 1993., sudski najobrađeniji, a vjerojatno i najdokumentiraniji ratni zločin počinjen nad Srbima u Hrvatskoj devedesetih godina prošlog stoljeća. Osim Norcu i Ademiju, presude su izrečene još trojici pripadnika Hrvatske vojske. Državno odvjetništvo 2012. podiglo je optužnicu protiv trojice pripadnika HV-a: Josipa Krmpotića, Velibora Šolaje i Josipa Mršića.

U zaključcima se navodi i da su brojne žrtve, odnosno članovi njihovih obitelji, bez obzira na spomenute pravomoćne presude, bile neuspješne u traženju naknade pred sudovima te da su sudovi nisu dosudili naknadu štete njihovim najbližima, posebno u parnicama za naknadu štete zbog ubijenih u prvom danu akcije, za koju Županijski sud okrivljenika nije proglasio krivim.