Rusija gubi utjecaj u susjedstvu: "Ne želi riskirati ulazak u novi rat"
ESKALACIJA napetosti između Armenije i Azerbajdžana razotkriva pad utjecaja Rusije u vlastitom susjedstvu dok je Kremlj zaokupiran ratom u Ukrajini. Nagorno-Karabah je teritorij na južnom Kavkazu oko kojeg se dvije bivše sovjetske republike svađaju gotovo tri desetljeća, pri čemu zna doći i do nasilja. Enklava je dom za 120.000 ljudi, većinom etničkih Armenaca, ali je međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana.
Rusija je dugo podržavala Armeniju kada se rasplamsala borba oko Nagorno-Karabaha, dok je Turska bila na strani Azerbajdžana. Armenski dužnosnici sad upozoravaju da se u Nagorno-Karabahu odvija humanitarna katastrofa koja je rezultat višetjedne azerbajdžanske blokade Lachinskog koridora, jedinog kopnenog puta koji povezuje južnokavkasku enklavu s Armenijom, piše The Wall Street Journal.
Armenci nezadovoljni zbog izostanka ruske reakcije
Oni koji blokiraju rutu, tvrde da su ekološki aktivisti koji prosvjeduju protiv ilegalnih armenskih rudarskih projekata u regiji, a zastoj je prekinuo opskrbu enklave hranom. Ruski mirovni kontingent stacioniran je u koridoru Lachin od kraja 2020., nakon mirovnog sporazuma postignutog uz posredovanje Moskve kojim su prekinute višetjedne borbe između Armenije i Azerbajdžana, čime je Kremlj ostvario geopolitičku pobjedu.
Armenski dužnosnici su nezadovoljni jer Rusija nije intervenirala kako bi se riješila blokada koja je započela sredinom prosinca. Moskva na to odgovara da njezine mirovne snage pokušavaju deeskalirati situaciju.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov naglasio je potrebu "što skorijeg deblokiranja prometa duž koridora Lachin" u telefonskom razgovoru koji je u utorak vodio sa svojim azerbajdžanskim kolegom Jejhunom Bajramovim.
"Kremlj ne želi riskirati da se upetlja u još jedan sukob"
Bajramov je poručio Lavrovu da građani Azerbajdžana imaju pravo prosvjedovati protiv onoga što je opisao kao ilegalne gospodarske aktivnosti na teritoriju Azerbajdžana te je odbacio kao neutemeljene tvrdnje da je cesta blokirana i da uzrokuje humanitarnu krizu, priopćilo je azerbajdžansko ministarstvo vanjskih poslova.
Lavrov je na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji rekao da je azerbajdžanska vlada dostavila informacije o navodnom armenskom transportu mina duž koridora. "Postoje mnoge međusobne optužbe. Predložili smo jednostavnu stvar. Ruski kontingent ima ovlasti kontrolirati promet duž ovog koridora i provjeriti svako vozilo", dodao je.
Dio analitičar vjeruje da Kremlj ne želi riskirati da se upetlja u još jedan sukob i da nema dovoljno snage da se izravno suprotstavi Azerbajdžanu ili Turskoj. Rusija je već prije nastojala smanjiti napetosti s Azerbajdžanom, pa su tako dvije države potpisale opsežan diplomatski i vojni sporazum samo dva dana prije početka invazije na Ukrajinu 24. veljače.
"Dio zemalja bi mogao izazvati rusku regionalnu dominaciju"
"Rusi su totalno posvećeni Ukrajini. Nemaju viška energije ni za što drugo. "Ako bi pokušali podržati Armence u Nagorno-Karabahu, to bi značilo zauzeti prilično robusnu poziciju, a nemaju više (raspoložive) trupe", govori Stefan Hedlund, direktor istraživanja u Centru za ruske i euroazijske studije na Sveučilištu Uppsala u Švedskoj.
S obzirom da se rat u Ukrajini odužio, oslabljena Rusija bila je prisiljena preusmjeriti trupe s drugih područja, što je vjerojatno ohrabrilo druge zemlje unutar tradicionalne sfere utjecaja Moskve da izazovu njezinu regionalnu dominaciju, navode analitičari.
Gruzija bi se mogla odlučiti na pokušaj ponovnog zauzimanja samoproglašenih republika Južne Osetije i Abhazije koje podupire Kremlj. Moldavija će možda pokušati izbrisati Transnistriju, uzak dio njezinog teritorija koji graniči s Ukrajinom, a drže ga proruski separatisti.
Armenija odbila biti domaćin vježbama CSTO-a
Kazahstan i druge srednjoazijske zemlje koje su bile dugogodišnji saveznici Rusije odbile su podržati invaziju Moskve na Ukrajinu, umjesto toga ostaju neutralne u sukobu. Kazahstanska vlada traži jače veze s Kinom, te je poput drugih srednjoazijskih država, iskazala dobrošlicu valu Rusa koji su pobjegli iz svoje zemlje kako bi izbjegli Putinovu vojnu mobilizaciju.
Nesuglasice oko pitanja koridora Lachin narušila su odnose između Rusije i Armenije. Armenski premijer Nikol Pašinjan optužio je ruske mirovne snage da su "tihi svjedok" onoga što on opisuje kao napore Azerbajdžana da iskoristi blokadu za ostvarenje cilja depopulacije Nagorno-Karabaha.
Pašinjan je pozvao Moskvu da preuzme veću ulogu u rješavanju zastoja. Također je kritizirao Organizaciju ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), savez postsovjetskih zemalja predvođen Rusijom, jer nije osudio postupke Azerbajdžana, te je najavio da Armenija neće biti domaćin vježbama CSTO-a koje su ove godine planirane na njezinom teritoriju.
Kremlj pokušava smiriti nagađanja o nesuglasicama
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova je ranije ovog mjeseca kazala da moskovske mirovne snage aktivno rade na stabilizaciji situacije u Lachinskom koridoru i da očekuju da će se "pune prometne veze obnoviti u vrlo skoroj budućnosti".
Ipak, kritizirala je Armeniju zbog povlačenja iz mirovnih pregovora koji su trebali biti održani u prosincu, za koje je rekla da su možda mogli riješiti zastoj oko koridora. "Armenija je napravila veliku pogrešku. Pretpostavljam da nisu imali mnogo izbora, (ali) su sva svoja jaja stavili u rusku košaricu i to se sada potpuno srušilo", naglašava Hedlund.
Kremlj ne želi odgovoriti na pitanje je li zaokupljenost Moskve svojom vojnom kampanjom u Ukrajini nagrizala regionalni utjecaj Rusije ili je pridonijela sprječavanju Moskve da poduzme odlučnije korake za rješavanje pitanja koridora.
Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov je nastojao smiriti nagađanja o nesuglasicama između Rusije i Armenije. Prošli tjedan je rekao da Armenija ostaje vrlo blizak saveznik Rusije, obećavši nastavak dijaloga. Azerbajdžanski dužnosnici poriču da iskorištavaju rusku preokupaciju Ukrajinom kako bi potisnuli etničke Armence iz Nagorno-Karabaha.
Blokada uzrokuje nestašice
Predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev je u prosincu izjavio da njegova zemlja ima pravo prosvjedovati zbog činjenice da se njezini "prirodni resursi iskorištavaju i ... otpremaju". Dodao je da se okolnosti vezane uz Lachinski koridor "predstavljaju na potpuno iskrivljen način". Međutim, dok se odvijaju političke prepirke, vlada u Erevanu i dužnosnici za ljudska prava u Nagorno-Karabahu kažu da civili plaćaju najveću cijenu.
Blokada je zaustavila dnevni transport 400 tona hrane, lijekova i drugih proizvoda koji su se iz Armenije dopremali u Nagorno-Karabah, što uzrokuje ozbiljne nestašice, kazao je Gegham Stepanjan, pravobranitelj za ljudska prava za Nagorno-Karabah.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da je isporuka pomoći dopuštena, ali lokalni dužnosnici ističu da to nije dovoljno. Tvrde da su proizvodi poput jaja, riže, šećera, voća i povrća uglavnom nestali iz trgovina, prisilivši vladu da uvede racioniranje osnovnih životnih namirnica. Stanovništvo će od sutra moći mjesečno kupovati po kilogram tjestenine, heljde, riže i šećera te jednu litru jestivog ulja.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati