HRVATSKA ekonomija zabilježila je rekordan kvartalni pad BDP-a od čak 15,1 posto. Pala je i potrošnja, ali država je ipak trošila više nego u istom kvartalu prošle godine.

Posjetimo, Državni zavod za statistiku (DZS) danas je objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 15,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov prvi pad od polovine 2014. godine.

To je i najveći pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.

Oštar par potrošnje kućanstava, ali država je trošila više

Osobna potrošnja oštro je pala u drugom tromjesečju. Naime, otkazi i manje plaće ruše životni standard građana kojima zbog toga ostaje manje novca za potrošnju.

Prema objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava potonula je u proteklom kvartalu za 14 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Pale su i bruto investicije u fiksni kapital, čak 14,7 posto na godišnjoj razini, a izvoz roba i usluga je u proteklom kvartalu pao za čak 40,6 posto na godišnjoj razini.

Jedino što je raslo u drugom tromjesečju bila je državna potrošnja, koja je porasla za 0,7 posto na godišnjoj razini.

To znači da je država, neovisno o lockdownu i posljedičnoj koronakrizi koji su imali katastrofalne posljedice za ekonomiju, trošila više nego lani. 

Ministar financija: Rast državne potrošnje je očekivan s obzirom na okolnosti 

Ministar financija Zdravko Marić rast državne potrošnje objašnjava mjerama za pomoć gospodarstvu.

"Državna potrošnja je jedina kategorija koja je zabilježila rast, što je očekivano s obzirom na okolnosti i što smo sve poduzimali", rekao je Marić.

Naravno da to ne znači da notorno rastrošna država kakva je Hrvatska nije mogla uštedjeti na drugim stavkama. 

>> Prva izjava Marića nakon objave o rekordnom padu BDP-a

Kad su Marića novinari danas pitali znače li današnje katastrofalne brojke da slijede rezovi u javnoj upravi, odgovorio je da "ne bi izvukao tako jednoznačan zaključak".

"Sve što se tiče javne uprave, nije to jedina strukturna reforma. Nije samo pitanje broja. I država je poslodavac i ti ljudi imaju svoje obitelji. Treba nam racionalizacija i veća efikasnost", rekao je Marić.