SVAKE godine u vrijeme predsezone i sezone hrvatska javnost, mediji i vlast grozničavo prebrojavaju dolaske turista. S dobrim razlogom, jer veliki dio gospodarstva ovisi o turizmu, državni i lokalni proračuni te deseci tisuća radnih mjesta.

U isto vrijeme se javljaju oni koji paničare o podbačaju sezone, tj. manjem broju turista nego prošle godine. Uz te negativne prognoze se često tvrdi da je Hrvatska sama kriva za smanjen broj dolazaka zbog manjka sadržaja, previsokih cijena i općenito niske kvalitete turističke ponude.

Većina tih navoda se iznosi bez čvrstih dokaza koji bi ih podupirali, pa se uglavnom radi o narativnom kritiziranju bez dokaza da je stvarno smanjen broj dolazaka, da su cijene stvarno previsoke u odnosu na konkurenciju i da je turizam u Hrvatskoj niske kvalitete. Pažnju javnosti je lako pridobiti takvim pesimističnim tvrdnjama.

Doktor ekonomije tvrdi da je zbog rasta cijena drastično pao broj dolazaka stranih turista

U Dnevniku N1 27. lipnja ove godine gostovao je doktor ekonomije i profesor Željko Garača s Ekonomskog fakulteta u Splitu, iznoseći pritom alarmantne tvrdnje o broju dolazaka stranih turista ove godine. Prema njemu, zbog rasta cijena broj dolazaka je radikalno manji.

"Poneseni rezultatima prošle turističke sezone i najavama da će ova biti bolja je mnoge navela na drastično poskupljenje cijena. No ovo ne sluti na dobro. Ja sam usporedio brojeve koliko je stranih turista ušlo u Hrvatsku u protekla dva vikenda i taj broj je frapantno manji, četiri puta manji", rekao je.

"Četiri puta manji" broj dolazaka, kako to tvrdi Garača, zaista bi bio frapantan - da je istinit. To bi značilo potpuni krah turističke sezone i bilo bi krajnje čudno da iz turističkog sektora nitko nije primijetio toliki pad dolazaka. Neki iznajmljivači izražavaju nezadovoljstvo manjom popunjenošću, ali ništa toliko dramatično kao da im dolazi samo 25 posto turista od lani.

"To se mora odraziti na potražnju. Građani zapadne Europe su dobro informirani o cijenama i znaju da smo jedna od skupljih destinacija. Međutim, turizam nije samoposluga pa da možete uspoređivati cijene kao u dva trgovačka lanca, turizam je doživljaj. Dio gostiju je počeo kalkulirati, poglavito Nijemci koji se nalaze pred recesijom. Morat će doći do spuštanja cijena, neki hotelijeri već idu u tom smjeru", dodao je Garača.

"Poduzetnici ne misle o guštima domaćeg turista nego da zarade što više i da prodaju po što većoj cijeni. Kada ne bude onih koji će to kupovati po datoj cijeni, on će to prodavati. Problem Splita je da te cijene često ostaju i nakon sezone", napominje.

MUP uopće više ne prikuplja podatke o ulasku stranaca iz Schengenskog područja

Ne ulazeći u probleme hrvatskog turizma i kako on djeluje na cijene tijekom ostatka godine u turističkim mjestima, pokušali smo provjeriti navod o četiri puta manje turista. Profesor Garača nije rekao gdje je provjerio brojke za ulaske stranih turista protekla dva vikenda, ali s obzirom na to da ulaske u Hrvatsku kontrolira MUP, a evidenciju o dolasku turista vodi Hrvatska turistička zajednica preko sustava eVisitor, kod njih smo provjerili stvarno stanje.

Ako je Garača u pravu, onda je cijela Hrvatska u ogromnom problemu, a ne samo turistički sektor. Mogući problem se pojavljuje kod formulacije "ulasci stranih turista", jer ulaske u zemlju evidentira MUP i ne prikuplja podatke o tome radi li se o turistima. Hrvatska turistička zajednica (HTZ) prikuplja podatke o stranim turistima preko sustava eVisitor.

Na naš upit su nam iz MUP-a odgovorili da oni ne znaju jesu li prekogranični prijelazi u Republiku Hrvatsku turističke ili druge prirode. Dodatno, potvrdili su nam da od ulaska Hrvatske u Schengensko područje se više ne broje ulasci iz država u njemu, a to znači da se ulasci u Hrvatsku iz država EU uopće više ne evidentiraju kao ulasci stranih državljana.

Logično je da se ulasci iz Schengena više ne broje jer fizičkih granica više nema 

"Od 1. siječnja 2023. godine ukinute su sve kopnene i morske granične kontrole sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom.  Granice sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom te s Crnom Gorom postale su vanjska schengenska granica. Hrvatske međunarodne zračne luke imale su prijelazno razdoblje od tri mjeseca za prilagodbu graničnih kontrola. Nakon dovršetka prijelaznog razdoblja, od 26. ožujka 2023. godine schengenski letovi koji dolaze u Hrvatsku više ne zahtijevaju graničnu kontrolu.", odgovoreno nam je iz MUP-a. 

To je i logično, jer granica prema Mađarskoj i Sloveniji fizički više ne postoji, samo administrativno. Više nema graničnih prijelaza na kojima bi se prebrojavali ulasci stranaca iz smjera tih zemalja. A kako većina turista u Hrvatsku dolazi upravo iz tih smjerova, najviše državljani Austrije, Slovenije, Njemačke i drugih članica Schengenskog područja, vjerojatno je da profesor Garača nije uzeo u obzir navedene činjenice.

Naime, ako je gledao podatke MUP-a o ulascima u Hrvatsku prethodna dva vikenda, onda u njih uopće nisu bili uključeni ulasci iz EU. A kako nije otkrio odakle mu podaci, možemo samo nagađati.

Što kažu podaci DZS-a?

Da su navodi Garače nerealni, pokazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku. Tijekom travnja 2023. u turističkim smještajnim objektima je ostvaren 1.1 milijun dolazaka i 3.0 milijuna noćenja turista, što je za 31 posto više dolazaka i za 20.4 posto više noćenja turista u odnosu na travanj 2022., pokazuju podaci.

To još ne znači da hipotetski broj dolazaka nije naglo mogao pasti tijekom lipnja ove godine u odnosu na lipanj prošle godine, i to za golemih 75 posto, kako tvrdi doktor ekonomije Garača.

No, to bi bio ogroman šok, koji bi zasigurno netko primijetio. Tolike nagle promjene bilo kojeg dugoročnog trenda, kao što je broj dolazaka stranih turista u Hrvatsku tijekom mjeseci i godina, mogu izazvati samo zaista veliki šokovi.

Jedan od takvih šokova je, primjerice, bilo izbijanje pandemije covida-19 2020. što je dovelo do zatvaranja granica većine zemalja EU i ostalih restrikcija na putovanja među državama. U turističkim smještajnim objektima je 2020. ostvareno 7 milijuna dolazaka i 40.8 milijuna noćenja turista, što je bilo za 64.2 posto manje dolazaka i 55.3 posto manje noćenja turista u odnosu na 2019.

Ako globalna panika zbog pandemije novog virusa, uvedene restrikcije na putovanja i prekid zrakoplovnih veza nisu smanjili broj dolazaka turista u Hrvatsku za 75 posto, teško da je to učinio rast cijena.

Hrvatska turistička zajednica tvrdi da je do sada godina bolja od lanjske po pitanju dolazaka turista

Da ne bi bilo sumnje, provjerili smo i podatke Hrvatske turističke zajednice (HTZ), koji se svakodnevno nadopunjavaju podacima iz eVisitora, informacijskog programa za prijavu i odjavu turista. Sam sustav ima puno šire funkcije, koje uključuju informacije o pružateljima usluga smještaja i njihovim smještajnim objektima na području Hrvatske.

eVisitor koristi oko 300 turističkih zajednica, 60 tisuća pružatelja usluga smještaja, Hrvatska turistička zajednica, Ministarstvo turizma, Ministarstvo uprave, Ministarstvo unutarnjih poslova, Carinska uprava i inspekcija, Državni zavod za statistiku i ostali.

"Prema podacima sustava eVisitor u svibnju su ostvarena 1.709.962 dolaska i 6.305.249 noćenja što u odnosu na lanjski svibanj predstavlja rast od 30 posto u dolascima i 28 posto u noćenjima", odgovorili su nam iz HTZ-a. Znači, predsezona je bila jako dobra. Ali profesor Garača govori o dva vikenda u lipnju.

"U dosadašnjem dijelu lipnja su ostvarena 2.597.154 dolaska i 12.858.592 noćenja što u odnosu na lipanj lani predstavlja potpuno izjednačenje rezultata u dolascima i noćenjima", tvrdi HTZ. Početak sezone je otprilike na razini prošle godine. Nije baš vjerojatno da su u dva vikenda tijekom lipnja dolasci stranih turista "četiri puta manji", kako tvrdi profesor Garača.

U Hrvatskoj su u dosadašnjem dijelu godine (od 1. 1. do 27. 6. 2023.) ostvarena 6.406.584 dolaska i 25.158.889 noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 15 posto u dolascima i 10 posto u noćenjima.

Trenutno u Hrvatskoj boravi više od 640 tisuća turista, od kojih je oko 570 tisuća stranih gostiju, najviše gostiju s tržišta Njemačke, Slovenije, Poljske, Austrije i Češke. Usporedbe radi, prošle godine u ovo vrijeme u zemlji je boravilo oko 580.000 turista.

Krivim podacima se javnost u Hrvatskoj dovodi u zabludu

Treba uočiti kako najviše gostiju u Hrvatskoj dolazi iz država EU, koje se nalaze u Schengenskom području. Navodi profesora Garače o tome kako je prethodna dva vikenda bilo četiri puta manje ulazaka stranih turista su sasvim sigurno pogrešni.

Vjerojatno je profesor gledao podatke MUP-a o ulascima u Hrvatsku, a od 1. siječnja ove godine se ulasci iz država Schengenskog područja uopće ne broje, jer više ne postoje ni fizičke granice pa nema načina da se prebroje.

Zbog toga treba biti oprezniji s tumačenjem statističkih pokazatelja. Toliko veliki pad ("četiri puta manje") je uglavnom rezultat katastrofalnih događaja, a da je pogledao dugoročni višegodišnji trend, vidio bi da toliko veliki pad nije zabilježen ni u godini početka pandemije.

Njegovu izjavu su prenijeli neki od najvećih medija u Hrvatskoj pa tako sasvim krivo interpretirana i predstavljena informacija stvara paniku u javnosti, a radi se jednostavno o velikoj promjeni u prikupljanju podataka, činjenici da više ne postoji fizička granica prema zemljama Schengena i ne mogu se prebrojavati ulasci iz njih.

Zapravo se radi o sasvim novom skupu podataka, koje je profesor Garača interpretirao kao nastavak starog skupa i tako doveo u zabludu hrvatsku javnost.